Naši ljudi iz dijaspore u Petrovcu na Mlavi

NAŠI LJUDI IZ DIJASPORE U PETROVCU NA MLAVI

BROJNE PREPREKE čEKAJU U OTADŽBINI

• Brojni Petrovačini, koji žive u inostranstvu ocenili da Srbija još nije donela kapitalne zakone, koji bi osigurali buduća ulaganja

Posle više godina, u Petrovcu na Mlavi održan je sastanak čelnika lokalne samouprave, kome je prisustvovao i zamenik ministra za dijasporu Aleksandar čotrić, sa žiteljima ovoga kraja koji rade u inostranstvu.
U prepunoj sali Doma kulture razgovaralo se, između ostalog, o mogućnostima ulaganja brojnih gastarbajtera iz ovoga kraja u privredne potencijale opstine Petrovac, ali je iz razgovora proisteklo da, pored napora novog ministarstva i spremnosti lokalnih vlasti da pomognu, u otadžbini još postoje ozbiljne prepreke za ozbiljnije investicije i konačan povratak.

Mnogi otišli u inostranstvo

Od svih naših komuna, iz opštine Petrovac na Mlavi najviše je ljudi koji su se zaputili „trbuhom za kruhom“ a, prema prilično preciznim procenama lokalne samouprave, iz 34 nasela u inostranstvu ih je preko 12 hiljada, uglavnom u Nemačkoj, Švajcarskoj i Austriji.

– Još nema opšte političke astabilnosti i nekih kapitalnih zakona, poput onoga o denacionalizaciji i restituciji, što bi davalo sigurnost da bi se ulaganja isplatila i donosila sigurnu dobit, rekao je Zoran Milosavljević iz Kladurova.

– Mi smo na zapadu navikli na neke odnose države prema njenim podanicima pogotovu kad su u pitanju ulaganja i funkcionisanje bankarskog sistema a, koliko vidim, kamate koje nude ovdašnje banke, naročito za kapitalna ulaganja i gradnju nekretnna, još su veoma visoke – smatra Milija Radojević iz sela ćovdin.

– Najviše mi smeta odnos države prema poljoprivredi koja, zbog niskih cena proizvoda, decenijama tavori, a prosperitet se ne nazire. To je stvorilo situaciju da niko od ovdašnjih radnika nije zainteresovan za ozbiljnije angažovanje pa su proizvođači na selu veoma stari. Moje domaćinstvo je prinuđeno da godinama, stalno i sezonski, angažuje radnu sagu iz Rumunije što je najbolji dokaz da perspektiva naše zemljoranje nije na pomolu. Da nema nas iz inostranstva, koji kupujemo mehanizaciju i obezbeđujemo repromaterijal, u ovom kraju poljoprivredna proizvodnja bi sasvim zamrla – tvrdi Dragan Ilić iz sela Pankovo.