Sigurno mesto za štediše

Nacionalna štedionica je za samo mesec dana postojanja prikupila oko 24 miliona maraka devizne štednje i devet miliona dinara dinarske, to je nesumnjivo veliki skok štednje za tako kratko vreme, kako je istakao i guverner NBJ Mladan Dinkic.

Za to vreme nova banka uspela je da napravi veliku mrežu od devet ekspozitura i 15 poslovnih jedinica i to u 17 gradova Srbije sa ukupno 108 šaltera koji su kompjuterskim sistemom povezani sa centralom. Generalni direktor Nacionalne štedionice mr Bojan Stanivukovic kaže za naš list da se planira dalje širenje mreže.

U Beogradu ce se otvoriti još tri ekspoziture u kojima ce se uz novu isplacivati i stara devizna štednja i to za dva miliona 690 hiljada korisnika iz deset banaka koje su u stecaju ili likvidaciji. Do polovine marta planirano je otvaranje ekspoziture u Kragujevcu, a do tada bi trebalo da se otvore i šalteri u Požarevcu i Staroj Pazovi.

Uskoro krediti

– Nacionalna štedionica ce servisirati deo tržišta koji je nepokriven bankarskim ponudama i pružice lepezu kreditnih linija, ali zasigurno nece ulaziti u nesigurne plasmane. Sigurnost je inace naš moto – kaže Stanivukovic dodavši da je marketinška kampanja vec krenula pod sloganom „Nacionalna štedionica – sigurno mesto“.

Naš sagovornik napominje da ce Nacionalna štedionica servisirati specifican deo tržišta. Pri tome naglašava da nova banka nema nikakvih pretenzija da bude nova Poštanska štedionica koja ima poseban znacaj za zemlju kao i svoj deo tržišta.

Od kraja godine, kako najavljuje, pocece da se odobrava nekoliko vrsta kredita – hipotekarni, na rok do pet godina, zatim za kupovinu robe na lizing, kao i potrošacki. Banka ce posebno nastojati da kreditira one koji žele da pokrenu svoj biznis kako bi, po recima Stanivukovica, i mali covek našao svoje mesto na tržištu.

– Nudimo niže kamate na štedne depozite nego ostale jugoslovenske banke i imacemo jevtinije izvore, pa ce i kamatne stope na kredite biti povoljnije. S druge strane, i ostale banke bi trebalo da depresiraju svoje kamate kako bi se svi zajedno vratili u finansijske tokove i tako dali privredi bolju finansijsku podršku – istice direktor Nacionalne štedionice.

Po njegovim recima, ovo je za Nacionalnu štedionicu investiciona godina u kojoj ce napraviti svoju poslovnu mrežu u celoj zemlji i steci prepoznatljivo ime na jugoslovenskom tržištu. U tom poslu pomaže i nemacka Šparkasa, sa ciljem da se iskoriste nove tehnologije i ponude novi bankarski proizvodi.

– Evropska banka za obnovu i razvoj takode je zainteresovana da podrži naš projekat. Pripremamo studiju na osnovu koje ce oni napraviti procenu o svom ucešcu kapitala u Nacionalnoj štedionici. Ova banka je dobar spoj kapitala i tehnologije, a cilj je da se nade zajednicki interes domaceg i stranog kapitala, s tim da strani nece biti vecinski vec finansijska podrška – kaže Stanivukovic i dodaje da bi takva saradnja imala i tehnološki znacaj.

Stara štednja

Uz sve vecu deviznu i dinarsku štednju, orocenu na period od jednog do 36 meseci, zatim sve brojnije tekuce i žiro-racune gradana, na šalterima Nacionalne banke je do sada zamenjeno i oko 15 miliona evra. Direktor Stanivukovic najavljuje da ce se do kraja aprila izdati i prve JUBA kartice. U planu su i medunarodne – VIZA i Masters – koje ce se ponuditi gradanima do kraja ove godine.

U Nacionalnoj štedionici je u toku isplata stare devizne štednje za štediše koje nisu uspele da podignu dospele rate za 2000/2001, a za ovu godinu isplata pocinje 31. maja. S obzirom na probleme zbog neažurnih i nesredenih podataka banaka u stecaju i likvidaciji, Nacionalna štedionica je odlucila da ekspozituru na Voždovcu, u Ustanickoj ulici, specijalizuje za isplatu stare devizne štednje. Po recima Stanivukovica u toj ekspozituri se isplacuje stara štednja i po osnovu lecenja i to za štediše svih tih banaka.

– U isplati stare devizne štednje nailazimo na probleme koje pokušavamo da prevazidemo zalaganjem da se podaci tih banaka uspešno prebace na sistem Nacionalne štedionice. Ocekujemo da cemo ih do pocetka marta rešiti. Za sada bez problema isplacujemo štednju Slavija banke, Privredne banke Novi Sad, Šabacke i Jugobanke, dok problema ima kod Beobanke, Investbanke, JIK, Valjevske, Požarevacke i BB loznicke – kaže Stanivukovic.