Malo mesta za provajdere

Za oko pet godina, koliko u našoj zemlji postoji mogucnost prikljucenja na Internet, broj registrovanih provajdera stigao je do 52, a mogucnost pristupa globalnoj mreži, na poslu ili kod kuce, ima nešto više od 14 odsto gradana Jugoslavije. Za preostalih 85,7 odsto stanovnika, kako pokazuje poslednje istraživanje radeno za potrebe Asocijacije Internet provajdera, Internet je i dalje nedostižno dostignuce savremenog sveta. Koliko nedostižno potvrduje i podatak da cak 81,9 odsto gradana i ne ocekuje da ce tu mogucnost imati u narednih godinu dana.

Istraživanje beogradskog Masmija, obavljeno pocetkom oktobra ove godine na uzorku od hiljadu stanovnika iz Beograda, centralne Srbije, Vojvodine i Crne Gore, takode pokazuje da 51 odsto korisnika živi u gradu, da je 70 odsto njih mlade od 34 godine, kao i da su korisnici Interneta cešce muškarci (56,5 odsto). Najviše korisnika je iz Beograda (36 odsto), zatim iz centralne Srbije (29,8 odsto), Vojvodine (26,1 odsto), dok ih je najmanje u Crnoj Gori (8,1 odsto).

Problemi siromašnog društva

Da razloge prilicno sporog „širenja“ Interneta treba tražiti, pre svega, u siromaštvu stanovništva, opšte je poznato. Jer, za vecinu gradana oko dve hiljade maraka, koliko treba uložiti u racunar, bez koga nema i Interneta, jeste nedostižan san. Na novac kao prepreku ukazuje i podatak da prosecan korisnik koji se na Internet „kaci“ svaki drugi dan cešce to radi da bi „pokupio“ ili poslao „i-mejl“ poruke, nego da bi surfovao.

Pa, ipak, istraživanje pokazuje da od ukupnog broja korisnika njih 66,5 odsto to cini kod kuce, na poslu oko 22,4 odsto, dok je najmanji procenat onih koji tu mogucnost imaju na fakultetima, u školama, ili Internet kafeima (11,1 odsto). Ovakav odnos mogao bi da ukaže da ni firme i institucije finansijski ne stoje bolje nego gradani, ili, možda da za tako nešto nisu ni zainteresovane.

Predsednik Asocijacije Internet provajdera (koja je osnovana pre oko dva meseca) mr Simo Ivaneža kaže da su razlozi zaostajanja u ovoj oblasti, ili sporog razvoja Interneta kod nas, mnogo složeniji od svodenja na problem siromašnog društva. Pre svega, kaže, u razvoju Interneta u drugim zemljama ucestvovala je država, što kod nas nije slucaj. Ali je, po njemu, mnogo ozbiljniji problem to što Internet provajderi i Telekom, koji u ovoj oblasti ima monopol, imaju, ocigledno, sasvim suprotna videnja razvoja.

Monopol i razvoj

– Ako neko želi da bude monopolista, a Telekom to i po zakonu i stvarno jeste, on mora da bude svestan da taj monopol podrazumeva i odgovornost za razvoj, koji neko ocigledno koci. Ne znam da li je to neki od dva inostrana vlasnika Telekoma, ili mi sami, ali je cinjenica da Telekom u poslednjih pet godina nije uložio skoro ništa u razvoj u ovoj oblasti – kaže mr Ivaneža. Provajderi su tako sada dovedeni u poziciju da kada traže nove kapacitete nailaze na odgovor slican onom koji gradani dobijaju kada, recimo, zatraže novu telefonsku liniju – nema tehnickih mogucnosti. I kao i u slucaju fiksne telefonije – nemaju kome drugom da se obrate.

– Druga mogucnost ne postoji. Nije dozvoljeno ni postavljanje satelitskog linka, mada je izmedu njega i optickog linka (Telekomovog) ocigledna razlika u kvalitetu u korist prvog – objašnjava predsednik Asocijacije provajdera. Po njegovom mišljenju, sada nedostaje još oko pet hiljada ulaznih linija, otprilike gotovo isto onoliko koliko ih i ima.

– Ogranicavanjem razvoja Interneta zaustavlja se privredni razvoj, edukacija i posebno naucni razvoj, na kojima se zasniva ukupan razvoj društva. Zbog toga bi Telekom i Internet provajderi trebalo da dodu do zajednicke strategije razvoja, kako bi se, u krajnjoj liniji, pružila što kvalitetnija usluga korisniku – kaže mr Ivaneža.

Kad je rec o uslugama koje provajderi pružaju korisnicima, mr Simo Ivaneža kaže da ni ta oblast nije regulisana. Provajder prakticno može da bude svako ko ispunjava tehnicko-tehnološke uslove za rad i registrovan je za tu delatnost. Odnos kapaciteta, broja korisnika i kvaliteta usluga nije odreden. Pravila ponašanja u ovoj oblasti tek treba da se regulišu, a tada ce se, kako kaže, odrediti i minimum onoga što korisnicima mora da se pruži. A njih je, uprkos svemu, sve više.

——————————————————————————–

Veza 24 sata?

Provajderi su od Telekoma nedavno zatražili i da im omoguci primenu nove tehnologije ADSL – džilajt koja korisniku obezbeduje 24-satni pristup Internetu bez telefonskog poziva. Rec je, kako objašnjava mr Sio Ivaneža, o opremi u razdeoniku pomocu koje se u istoj bakarnoj parici dobijaju prikljucak za telefon i Internet, tako da mogu da rade istovremeno, jer su na razlicitim frekvencijskim opsezima.

– Za Telekom bi to znacilo ulaganje par metara obicne bakarne žice, jer parice vec postoje, pa, ipak, takve mogucnosti za sada nema, kaže on.

——————————————————————————–

Statistika o korisnicima

Od ukupnog broja stanovnika SRJ prema istraživanju firme Masmi, Internet kod kuce koristi 8,5 odsto, na poslu 3,6 a i kod kuce i na poslu samo 2,2 odsto. U periodu od dve nedelje koji je uzet za posmatranje (kraj septembra, pocetak oktobra) Internet je koristilo ukupno 13,1 odsto gradana. Prosecan broj ulazaka za to vreme bio je sedam (po korisniku), a 42,2 odsto korisnika je na pitanje: kada ste poslednji put koristili Internet, odgovorilo – juce.