Otadzbina ne zna za dijasporu

Predsednik farmaceutske industrije „Aj-Si-En“ i bivši premijer SRJ Milan Panic je, po mišljenju gotovo trecine gradana Srbije, najugledniji Srbin iz dijaspore, pokazalo je istraživanje agencije „Strateški marketing“.
Ova agencija je istraživanje sprovela u periodu od 20. do 29. aprila na uzorku od 1.575 punoletnih gradana širom Srbije, a vodilo se racuna da podjednako budu zastupljene gradske i seoske sredine, kao i sve opštine i okruzi.
Na pitanje ko je najugledniji Srbin iz dijaspore, 31 odsto anketiranih pomenulo je Milana Panica, a 40 odsto reklo je da ne zna. Na listi iza Panica su Majkl đordevic i bracni par Pavlovic, koji je izgradio „Pavlovica cupriju“, sa pet odnosno cetiri odsto glasova. Ucesnici u anketi pokazali su znacajne razlike u shvatanju ko su „Srbi iz dijaspore“, tako da u istom kontekstu navode i „privremeno odsutne“ košarkaše Vladu Divca i Pedu Stojakovica, zatim princa Aleksandra Karadordevica, pa i ministra finansija Srbije Božidara đelica, a jedan ispitanik je cak izabrao Nikolu Teslu.
Metodološki, ovo pitanje postavljeno je potpuno otvoreno, bez ponudenih bilo kakvih odgovora. U toj situaciji cak 40 odsto grdana Srbije nije moglo da odgovori, odnosno navede nijednu licnost.
Pomocnik ministra inostranih poslova Milan Kljajevic kaže da ovakvi rezultati ne iznenaduju jer je dijaspora zanemarivana i u prošlosti i danas. Kakav je odnos prema dijaspori, kako kaže, najbolje se vidi po tome što se ne zna ni koliko naših ljudi tamo živi, vec postoje samo procene.
– Sve do promena u zemlji, dijaspora je bila potpuno ignorisana u matici. Država joj se obracala samo kada je bila potrebna finansijska pomoc. Posle promena stvari su se donekle promenile – sada se dijaspori nudi da ucestvuje u životu države, ali verbalno – kaže Kljajevic.

Ima nade

Jedan od nacina da se stanje popravi, smatra Kljajevic, je da se ostvare preduslovi za stvarno ucešce dijaspore u društvenom, privrednom i politickom životu SRJ. Pod ovim podrazumeva prvenstveno rešavanje pitanja državljanstva i prava glasa. Tek posle toga, smatra Kljajevic, dijaspora više nece biti „na distanci“ sa maticom.