ISKUSTVA ISELJENIKA KOJI SU ULAGALI U BIZNIS U SRBIJI

Boško Grbić, penzioner i povratnik iz Kanade koji danas živi u Subotici, predsednik je Matice useljenika i povratnika u tom gradu. Grbić je pozvao, kako je rekao, pečalbare da se vrate u otadžbinu kad odu u penziju i „da jesen svog života provedu u najlepšoj zemlji na svetu“. Poručio im je, takođe, da ovde mogu da pokrenu i sopstveni biznis, jer i sam je doneo 700.000 dolara i otvorio štampariju. On je napomenuo da je u Srbiji svaki posao 30 odsto jeftiniji nego u inostranstvu. Međutim, zamerio je što zanati u otadžbini izumiru, „jer se deca školuju samo teorijski, a ne i kroz praktični rad“.

Grbić je najavio i nameru da Matica useljenika i povratnika iz Subotice izgradi naselje penzionera za povratnike iz inostranstva koji bi sa polovinom svoje penzije u Srbiji mogli da žive lagodno, a drugu polovinu da štede.
Milan Vučković, takođe povratnik, ali iz Nemačke, govorio je o brojnim mogućnostima za zapošljavanje ljudi koji žele da se vrate. Preporučio im je da koriste aktuelne kontakte u inostranstvu za animiranje tamošnjih kompanija da otvore svoje predstavništvo u Srbiji. Zatim, da rade na širenju sopstvene kontaktne mreže u Srbiji pre nego što se odluče na povratak, kao i da kontaktiraju što veći broj agencija za kadrovske usluge s ciljem ulaska u njihovu bazu podataka, ali i zvanične institucije zemlje iz koje dolaze kao što su ambasade i udruženja.

Saradnja s Bradenburgom

Milan čobanov iz Centralnog saveta Srba u Nemačkoj govorio je o mogućnostima saradnje Srbije i te države u sferi poljoprivrede. U tom kontekstu napomenuo je i uspešnu saradnju sa fondom za doškolovavanje mladih poljoprivrednika čiji je osnivač Borka Vučić iz Beograda, a koji preko Centralnog saveta Srba ima uspešnu saradnju sa poljoprivrednicima u pokrajini Bradenburg. On je takođe ukazao i na potrebu edukacije potencijalnih preduzetnika, jer, kako je rekao, „nije svima u krvi da postanu biznismeni“.

On je naveo i da u ovom trenutku u Srbiji posluje više od 800 inostranih preduzeća od čega najmanje 550 dolaze iz nemačkog govornog područja. Isto tako, istakao je da veće šanse imaju kandidati sa multidisciplinarnim sposobnostima, znanjem i spremnošću na fleksibilne oblike zapošljavanja. Govoreći o dodatnim argumentima povratnika za dobijanje posla u Srbiji rekao je da je to odlično znanje stranih jezika kao i dobro poznavanje dualne kulturne sredine, te iskustvo poznavanja i suživota oba mentaliteta. Zatim, međunarodno poslovno iskustvo i međunarodne poslovne reference, te mogućnost putovanja u zemlje šengena bez viznog ograničenja u slučaju da posao dobijen u Srbiji vezan za poslovne aktivnosti za zemlje Evropske unije.
Ana Milošević iz Instituta za javnu diplomatiju u Briselu koji promoviše, između ostalog, srpske brendove i srpske proizvode u Evropskoj uniji, najavila je skorašnje održavanje konferencije na kojoj će u Briselu biti predstavljeni srpski regioni.

Ništa bez dobre pripreme

Važno je, kako je rekao Vučković, da naši ljudi samoinicijativno stupe u kontakt direktno sa kompanijama u Srbiji još iz zemlje u kojoj trenutno žive, radi pripremanja za povratak, ako se na to odluče. Preporučio je da ne ulaze u avanturu povratka ako se prethodno u Srbiji ne obezbedi adekvatno radno mesto i da nikada ne zatvaraju vrata iza sebe prilikom dolaska u Srbiju.