Glas dijaspori samo na papiru

MINISTAR INOSTRANIH POSLOVA SCG GORAN SVILANOVIć ZA „VESTI“ O IZBORIMA U RASEJANJU

GLAS DIJASPORI SAMO NA PAPIRU

• Teško je zamisliti da će recimo Austrija, gde živi oko 150.000 Srba, dozvoliti da se otvori 150 biračkih mesta, verovatno svega nekoliko, što znači da će većini naših ljudi biti uskraćeno pravo glasa, tvrdi Svilanović

Usvojenim izmenama Izbornog zakona najzad je, posle više od jedne decenije kontinuiranog pritiska iz dijaspore, državljanima Srbije, koji žive u inostranstvu, omogućeno da ostvare osnovno ljudsko pravo – pravo glasanja na otadžbinskim izborima, ali bez dolaska u Srbiju, već u zemljama gde žive i rade. Međutim, tokom rasprave u Skupštini Srbije, kao u nekim političkim strukturama otvorena su i određena pitanja. Na primer: Koliko će ti izbori da koštaju? Da li je poznat broj naših državljana koji žive izvan Srbije? Gde će se glasati, kako će se izbori kontrolisati, iz kojih sredstava budžeta će se finansirati… Odgovore na ova pitanja „Vesti“ su potražile od Gorana Svilanovića, ministra inostranih poslova državne zajednice Srbije i Crne Gore. – Nije poznat tačan broj naših državljana koji žive izvan naše zemlje. Postoje različite procene. Ministarstvo spoljnih poslova SCG ima samo orijentacione podatke i oni svakako ne mogu do kraja da budu relevantni za utvrđivanje biračkog prava.

Kasno za glasanje poštom

Na pitanje „Vesti“ da li je možda bilo racionalnije rešenje u glasanju putem pošte, kao što se to čini na primer u BiH ministar Svilanović kaže:
– Da li je bilo bolje ići na glasanje putem pisama ili ne sada možemo da razgovaramo, ali nema posebnog značaja jer je zakon donet i po njemu će se postupiti.

To će morati da uradi Republička izborna komisija i to na osnovu informacija koje će prikupiti od Ministarstva spoljnih poslova i Ministarstva unutrašnjih poslova. Naša diplomatsko – konzularna predstavništva će uraditi sve što mogu kako bi ovaj veliki posao izneli. U tome im mogu pomoći i udruženja naših ljudi u zemljama u kojima postoje – kaže Svilanović.
Šef diplomatije SCG ističe da će sve troškove izbornog procesa snositi budžet Srbije, kao i troškove kontrolora iz otadžbine i one koji će biti pored biračkih mesta u inostranstvu. Svilanović ukazuje na problem biračkih mesta koja će biti otvorena prilikom glasanja u zemlji domaćina.

Problemi gde nema konzulata

Sagovornik „Vesti“ navodi i da će veliki problem biti kako pripremiti i organizovati izbore u zemljama gde SCG nema svoja diplomatsko-konzularna predstavništva, kao što su recimo Novi Zeland, neke afričke, latinoameričke i azijske zemlje.

– Propusna moć jednog biračkog mesta u Srbiji je prema mojim saznanjima oko 1000 ili 1500 birača tokom jednog dana glasanja. Zbog toga smo imali više od 9000 biračkih mesta, kako bi šest i po miliona birača mogli da glasaju. To konkretno znači da neće biti lako primeniti ovaj zakon prilikom glasanja u inostranstvu. Na primer, u Beču i Austriji ima više od 150.000 naših ljudi, a teško je zamisliti da ćemo imati 150 biračkih mesta, verovatno svega nekoliko, čime će biračko pravo biti uskraćeno većini onih koji bi imali pravo da glasaju.

Kako do zatvorenika?

Kako će biti omogućeno glasanje državljanima Srbije koji se nalaze u zatvorima u inostranstvu? Zatim, starim i nemoćnim, kao i onima koji su u staračkim domovima u svetu? Nakon izbora, ko će kontrolisati da je u Srbiju zaista i stigao onaj broj glasova koliko ih je glasalo u dijaspori. I ko će biti zadužen da obezbedi sve troškove putovanja kao i vize stranih država za kontrolore izbora, koji bi po tom poslu iz Srbije putovali u dijasporu, imajući u vidu stroge vizne propise tih zemalja… Ovo su pitanja na koja naš sagovornik nije imao odgovor. Samo je kratko rekao da o tome treba razgovarati sa članovima Republičke izborne komsije.

Da bismo mogli da otvorimo jedno biračko mesto, potrebno je da se sa zahtevom obratimo zemlji domaćinu. Verujem da ćemo saglasnost dobiti za razuman broj biračkih mesta, imajući u vidu broj naših ljudi koji prema našoj i evidenciji domaćina u toj zemlji živi. Ali, ipak, u nekim slučajevima, kao što je ovaj koji sam pomenuo, biće teško otvoriti tako veliki broj mesta koliko je potrebno.