GDE NAŠI DRŽAVLJANI MOGU DA PUTUJU BEZ VIZA DO PADA ŠENGENSKOG ZIDA

RAZLIčITI ARŠINI ZA SRPSKI PASOŠ

• Iako zvanični Beograd državljanima nekih zemalja traži vize, a nekima ne, to ne važi i obrnuto

Od prvog dana iduće godine, Evropska unija bi trebalo da, posle 17 godina, ponovo otvori granice za građane Srbije i preseli u prošlost njihova višednevna čekanja u dugim kolonama ispred ambasada svojih članica. Kada Brisel državljanima Srbije uvede režim belog šengena, građanima se otvara prostor za putovanje u 30 zemalja, površine 4,3 miliona kvadratnih kilometara, sa 400 miliona stanovnika.
I dok mnoge zemlje sada prema našim građanima još primenjuju vizni režim, Srbija prema zemljama EU, jednostrano primenjuje meru bezviznog režima, već šest godina, kada je ovu barijeru ukinula za državljane 43 evropskih, ali i država na drugim kontinentima kao što su SAD, Kanada, Australija…
Za sada građani Srbije, prema podacima Ministarstva za spoljne poslove Srbije, mogu olakšanim putem da odu u 36 država sveta. Bez viza u 24 države, a u još 11 ih dobijaju na graničnom prelazu.

Stop za Albaniju

Srbija je odbila da ukine vize za Albaniju, iako je ova zemlja učinila pre dve godine. Iskustva srpskih putnika za zemlju Skenderbega su različita, od problema s ulaskom u tu zemlju, do plaćanja takse od 10 evra.
Za Singapur i Maldive nikada nam nisu bile potrebne vize, kao ni za Južnu Koreju. Bezvizni režim imamo i sa Kubom, čiji stanovnici stižu kod nas samo s pasošem, a naši građani plaćaju izlaznu taksu, 25 dolara.
A, Tajland je, da bi pridobio što više turista, ove godine svima ukinuo vize, koje su koštale 100 evra.

Interesovanje za recipročno ukidanje viza pokazala je prethodnih dana i Turska, jedna od omiljenih letnjih destinacija srpskih turista. Ambasador te zemlje u Beogradu, Ahmet Suha Umar, izrazio je spremnost za ovakvu meru, čim to učini i Srbija, koja ih je, kako je podsetio, prva i uvela.
Da bilateralni aršini nisu isti, jasno je već prilikom poređenja režima naše zemlje sa državom „male Azije“. Dok srpski državljani do turske vize dolaze za par minuta, pri ulasku u tu zemlju, njihovi građani ne mogu da je dobiju bez garantnog pisma našeg državljanina, koji mora da svoje goste sačeka pri dolasku.
Iako će mnoge granice pasti, vizne tvrđave za naše građane na tlu EU, ostaće Velika Britanija i Irska, koje neće poštovati ulazak Srbije na beli šengen, iako, s druge strane, njihovi građani slobodno dolaze, recimo, na „Egzit“ i festival trube u Guči.

Najbolje samo članicama

Srbi bi trebalo da se od Nove godine kreću unutar zemalja šengena bez viza 90 dana godišnje, a tek će im punopravno članstvo u EU, omogućiti da neograničeno i da bez pasoša putuju Evropom, ali da prošlost postanu i vize i za mnoge zemlje širom sveta, poput Kanade, Meksika, Brazila i Novog Zelanda…

Zato će se otvoriti Švajcarska, Island i Norveška, jer iako nisu članice EU, sprovode šengenska pravila, kao i Kipar, Bugarska i Rumunija, koje za sada nisu deo šengenskog prostora. Mada građani ova dva srpska suseda nemaju ograničenja za dolazak u Srbiju, naši državljani su, od ulaska tih država u EU, 2007. godine, dobili vizni režim, i to po različitim aršinima.
Tako rumunska viza košta 35 evra, dok se Bugarska drži jednostavne procedure i ne naplaćuje ih.
Različite kriterijume prema srpskim građanima imaju i članice šengenskog prostora. Za austrijsku vizu je neophodno dobiti garancije njihovog građanina kojem će Privredna komora potvrditi da plaća porez i da dobro posluje.
Italija, nije skratila listu dokumenata potrebnih za vizu, čak ni za kategorije u Srbiji kojima je olakšan vizni režim. Traže potvrdu o zaposlenju, listing o uplatama penzionog osiguranja, plaćeno osiguranje, fotokopiju radne knjižice, prosek plata, pismo kompanije u kojoj radi i pozivno pismo od italijanskog domaćina.

S Rusijom bez procedure

Granice sa Rusijom su „pale“ pre mesec dana, na osnovu sporazuma koji su u februaru potpisali Vuk Jeremić i njegov ruski kolega Sergej Lavrov. Građani obe države mogu da, bez viza, borave na teritoriji druge zemlje do 30 dana, s tim što ova mera za nas važi sa novim pasošem, dok uz „plavi“ ide viza koja košta 50 dolara ili duplo više za hitne slučajeve.
U Kinu putujemo s vizom na 30 dana koja je besplatna, ali je osim pasoša, rezervacije hotela ili pozivnog pisma i fotografije, neophodna fotokopija povratne karte.

Grčka poštuje preporuku EU i ovim kategorijama besplatno izdaje vize, a uz Španiju koja nam je olakšala viznu proceduru, zemlja maslina je jedina koja izdaje kolektivne vize Srbima za jedan evro.
Bez viza, izuzev Slovenije kao dela šengenskog prostora, Srbi putuju po bivšoj SFRJ, a u BiH i Crnu Goru, samo sa ličnom kartom.
Na tlu starog kontinenta možemo bez viza samo u Belorusiju, s kojom imamo bezvizni režim i Jermeniju, čiji stanovnici, inače, moraju da prođu proceduru vađenja vize za dolazak u Srbiju.
Bezvizni režim Srbija ima sa Argentinom, Kostarikom, čileom i Sejšelima. U Tunisu, srpski turisti vizu plaćaju pri spuštanju na tlo ove severnoafričke zemlje, a njihovi kod nas ulaze slobodno. U Egiptu, takođe na ulasku, dok Egipćani prolaze viznu proceduru za Srbiju.

Zanimljivo je da su vize za srpske državljane ukinule Zambija, Bocvana,Trinidad i Tobago, Zapadna Samoa, Jermenija, Peru, ali da naša država to nije recipročno učinila. Ali je zato Srbija ovaj režim ukinula Meksiku i Boliviji, koje nisu uzvratile reciprocitetom.
Bez vize ili sa pribavljanjem iste na granici, sa srpskim pasošem se još može ući u Kirgistan, Fidži, Istočni Timor, Burundi, Mozambik, DŽibuti, Šri Lanku, Liban, Keniju i Ekvador.
Sa većinom afričkih i azijskih zemalja, Srbija nema reciprocitet, a vize im je u skladu sa uslovima koje joj je postavio zvanični Brisel.
Različit je odnos i prema državama Bliskog istoka, pa primera radi, na ulasku u Jordan srpski putnici dobijaju pečat na putne isprave, dok njihovi građani za dolazak u našu zemlju prolaze kroz složenu proceduru dobijanja vize koja zahteva i garanciju srpskog državljanina ili turističke agencije, a proces traje nešto duže. Tako se desilo da je grupa bogatih turista iz te zemlje, odustala od čekanja viza koje bi im omogućile da se upoznaju sa lepotama naše zemlje i odlučila se na odlazak u susednu BiH. Sa druge strane, Srbija je ukinula ove barijere, prema građanima Izraela, koje ova država nije uzvratila istom merom.
Neke države, poput, Ujedinjenih Arapskih Emirata sa kojima imamo ovaj putni režim, izdaju dva tipa viza, spore koje koštaju 70 evra i brze, u slučaju da je putniku hitan odlazak, ali ih plaća duplo skuplje.