GAS ZBLIŽIO SRBIJU I BOSNU

Propuštanjem gasa Bosni i Hercegovini, tačnije Sarajevu i Zvorniku, Srbija je dokazala važnost regionalne solidarnosti i strateškog položaja naše zemlje. Vlasti u Sarajevu su pozdravile čin Srbije, a lider Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić je izjavio da je na delu „ulaganje u saradnju i prijateljstvo sa susednim zemljama“.
– Pozajmljujući nam gas, kojeg ni ona nije imala dovoljno, Srbija je povukla odličan potez, pre svega prema građanima Sarajeva, Zvornika i drugih mesta koja su zbog nestašice ovog energenta ostali bez grejanja. Nazvao sam predsednika Srbije Borisa Tadića i zahvalio sam mu na ovom humanom gestu. Prihvatio sam da razgovaramo o njegovom predlogu da Srbija postane regionalno skladište gasa, kako bismo u budućnosti izbegli slične situacije – rekao je Tihić.

Konačno dogovor

Uslovi su sada ispunjeni za ponovno isporučivanje gasa i nema više izvinjenja za odlaganje, rekao je juče portparol Evropske komisije obraćajući se novinarima u Briselu nakon što je Ukrajina potpisala novu verziju ugovora kako su to Rusi tražili. Portparol ruskog premijera Putina potvrdio je postizanje dogovora ali je rekao da postoji problem ko će isporučiti takozvani „tehnički gas“ koji služi da se pod pritisak stave evropski gasovodi. Ukrajina Misli da je to zadatak Rusije, a Rusija da je to treba da učini Ukrajina. čak i ako konačno budu otvorene slavine gasovoda, Moskva i Kijev još su daleko od potpunog razrešenja međusobnog spora. Rusija smatra da joj Ukrajina duguje 600 miliona dolara što Kijev odbija.

Od želje za regionalnim liderstvom do obistinjenja tog cilja je dug put. Srbija ima potencijal, ali tek pošto razvije i poveća kapacitet podzemnog skladišta gasa u Banatskom Dvoru. Trenutke prilike nisu uopšte blistave, jer čak ni Srbija tim skladištem ne može da namiri ni desetinu svojih potreba, a kamoli da pomaže okolnim državama. Ipak, kako je predložio Dušan Bajatović, direktor „Srbijagasa“ sa ulaganjem od 22 miliona evra, skladište bi postalo funkcionalno. Ključno je ipak ono što piše u energetskom sporazumu Srbije i Rusije, prema čijem slovu bi ruski partneri trebalo da investiraju u proširenje skladišta do kapaciteta od 300 miliona tona kubnih metara gasa.

„Gasprom“ gubi 120 miliona dolara dnevno

Ruski energetski gigant „Gasprom“ gubi dnevno po 120 miliona dolara zbog spora sa Ukrajinom oko isporuka gasa, prenose ruski mediji. Prema podacima „Gasproma“ direktni gubici ruske kompanije nisu bili veliki do 31. decembra, ali su od 1. januara iznosili prvo 40 miliona dolara dnevno, da bi se taj iznos povećao na 120 miliona do 6. januara. Kao glavni razlog za enormne gubitke ruska kompanija navela je neovlašćeno uzimanje gasa u Ukrajini. Zvaničnici „Gasproma“ navode da nedavna navodna ukrajinska krađa gasa nije bio izolovan incident i da je prekid isporuka bio adekvatan odgovor na postupke Kijeva.

Takav kapacitet bi obezbedio uredno snabdevanje Srbije koja, podsetimo, sada preživljava sa oko pet miliona kubika koje joj u danima krize isporučuju Mađarska i Nemačka. Ako i kada Banatski Dvor dobije dimenzije koje su projektovane, gasa bi bilo dovoljno i za interventni izvoz u zemlje regiona, pre svega u Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Crnu Goru, koje nemaju svoja skladišta.
Potrebno je izgraditi i manje gasovode za transport iz Banatskog Dvora, kao i kompresorske stanice. Ako se uzme u obzir i gradnja Južnog toka, jasno je da bi Balkan bio osiguran od nevolja kakve su ovih dana pogodile celu Evropu.

Regionalni odgovor na krizu

Pred kraj 2007. godine, mađarska kompanija MOL je pokrenula inicijativu za gradnju 27.000 kilometara mreže gasovoda u regionu, kako bi se osiguralo snabdevanje. Projekat NETS podrazumeva i da regionalna skladišta budu zajednička, kako se ne bi intervenisalo samo od slučaja do slučaja, već sistemski. Tom mrežom gasovoda bi, prema zamisli MOL-a, upravljala jedna zajednička kompanija koju bi osnovali MOL, rumunski „Transgas“, slovenački „Geoplin plinovodi“, austrijski OMV, hrvatski „Plinakro“, srpski „Srbijagas“ i „BH gas“ iz Bosne i Hercegovine, a vrata su otvorena i Bugarskoj. Time bi se regionalno tržište zaštitilo i od zavisnosti od samo jednog dobavljača gasa, što je sada slučaj.

Jedan krak Južnog toka bi, prema planovima „Gasproma“ trebalo da Srbiju poveže sa BiH, što bi osiguralo uredno snabdevanje tim energentom. Studija o izvodljivosti bi trebalo da bude završena iduće godine, a gradnja za četiri godine, što znači da bi gas kroz Južni tok potekao 2015. godine.
U međuvremenu, rusko-ukrajinsko natezanje je zamalo ponovo ceo proces vratilo na početnu tačku, jer je Ukrajina zatražila da se u tekst sporazuma Rusije, EU i Ukrajine unese podatak da Ukrajina ništa ne duguje Rusiji, kao i da gas nije kraden na njenoj teritoriji. To je razljutilo predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva, ali je uz posredovanje češkog premijera i predsedavajućeg EU Mireka Topolaneka, ovaj problem ipak prevaziđen.