Sportsko takmičenje dece iz obrazovno-vaspitnih ustanova Vukovarsko–sremske županije u kojima se nastava odvija pa modelu A treći put je uspešno realizovano zahvaljujući Veću srpske nacionalne manjine Vukovarsko-sremske županije.
– Prvu manifestaciju održali smo u Trpinji, prošle godine bili smo u Negoslavcima i evo nas ovaj put u Markušici. Dečiju olimpijadu organizujemo kroz projekat koji podržava Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije. Zahvaljujemo se na toj podršci, ali kako iznos koji dobijemo nije dovoljan da se olimpijada održi, preostali deo sredstava doniraju opštine odnosno domaćini. Veće nacionalne manjine u svom planu i programu ima aktivnosti kojima od predškolskog uzrasta pa do fakulteta na neki način spaja decu. Bitno nam je da se upoznaju, a kako je sport veoma bitan za razvoj dece, odlučili smo da na ovaj način ostvare prva poznanstva i naravno upoznaju svoj zavičaj. Nadam se da će se ovaj projekat nastaviti s obzirom da je veoma značajan za našu zajednicu na ..
Program su vodili začetnici i realizatori programa „SKC sredom“ direktor SKC-a Srđan Sekulić i novinar Slavko Bubalo. Tom prilikom kroz video prezentaciju gosti na svečanosti imali su priliku da se podsete dešavanja sa svih pedeset održanih programa, a na kraju je predstavljen i prvi broj Almanaha SKC-a posvećen programu SKC sredom.
Sa malo sredstava puno kvalitetnih programa
U tri i po godine koliko traje ova kulturna manifestacija održavani su najrazličitiji programi, od različitih promocija knjiga do projekcija filmova, predavanja, tribina i predstavljanja raznih organizacija i institucija iz Hrvatske i Republike Srbije. Zbog svega toga, istaknuto je na svečanom programu, vukovarski SKC postao je prepoznatljiv ne samo u Vukovaru i okolini, nego i u drugim mestima, te među kulturnim radnicima u Republici Srbiji.
Srđan Sekulić
– Ideja je bila da oživimo rad ovog kulturnog centra sa određenim aktivnostima kojih do tad nažalost, ili nije bilo, ili su zaista bila retka kulturna dešavan..
Braniteljska udruženja zahtevala su da predsednik Sabora Gordan Jandroković uvrsti njihov zahtev da se Milorad Pupovac izjasni o Oluji i ratu na posebnoj tematskoj sednici po ovom pitanju, što je predsednik Sabora odbio. Milorad Pupovac se po ovom pitanju nije izjašnjavao prethodnih dana, a danas je odlučio da o tome prvi put javno progovori saborskom pres centru.
– Poštujem odluku predsednika Sabora da ne stavi ovu raspravu na dnevni red, ali da je ta odluka bila i drugačija, ja bih je poštovao i imao bih šta za reći. Možda je zaista i vreme da se o nekim stvarima počne govoriti. Ovu konferenciju sam organizovao da kažem nekoliko stvari. Prvo, zastupnik sam u Saboru u šestom mandatu, a u politici sam akitvan od 1988. i prvih demokratskih nastojanja. Prolazio sam kroz vreme kada su Srbi u različitim sredinama morali davati izjave lojalnosti i to svako od pripadnika srpske zajednice nosi kao najdublju traumu. Sada neki žele te traume produbiti i pojačati. Nisam zastupnik u Saboru da bi..
Dani međunarodne krize izvlače najbolje i najgore iz ljudi, a akciju vrednu poštovanja u Vukovaru pokrenula je Melanija Tifert. Nakon što je pre stupanja na snagu bezbednosnih mera došla iz Nemačke u Vukovar, odlučila je da tu i ostane te je pokrenula proizvodnju pamučnih maski za lice koje besplatno deli institucijama kojima su potrebne.
– Ideja o šivenju dolazi od medicinske sestre Dragane Stojić koja me je zamolila da sašijem nekoliko maski za nju i jednu doktoricu jer je došlo do tolike krize da ni oni u ordinaciji nisu imali maske. To me je čak malo i uzrujalo jer se nisam setila pre ove ideje kako bi ranije započela proizvodnju. Nakon toga pokrenula sam ovaj posao zajedno sa komšinicom Jovankom i partnerom Dragoljubom Stojićem koji nam pomaže u obavljanju svakodnevnih poslova dok mi šijemo te kasnije deli maske. Volela bih ovim putem da zamolim sve koji vas prate da učine sve što mogu, bilo koju sitnicu kako bi spasili živote jer treba jedni drugima da pomognemo – poručuje Melan..
Konferencija pod nazivom „Obrazovanje i socijalna integracija u višeetničkim zajednicama: stanje, izazovi i perspektive“ održana je 17. oktobra u Vukovaru u organizaciji Odseka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Fondacije Fridrih Ebert.
Tom prilikom predstavljena je i publikacija u kojoj se nalaze rezultati četvorogodišnjeg projekta „Integracioni procesi većine i manjine u etnički mešovitim zajednicama“. U istraživanju su učestvovali učenici iz 35 osnovnih i srednjih škola u kojima se nastava odvija na hrvatskom, mađarskom, češkom i srpskom jeziku, kao i njihovi roditelji.
Projekat je trajao od septembra 2015. do septembra 2019., a istraživanjem su obuhvaćeni Mađari s područja Baranje, Srbi s područja Vukovara i okoline, Česi iz Daruvara i okoline, Italijani iz Istre, kao i pripadnici većinskog naroda iz svih ovih višeetničkih sredina.
Cilj je bio prikupiti stavove većine i manjina o tome koji model obrazovanja manjina preferiraju, o namerama nastavka školovanja na vla..
Put dece u Beograd realizovan je u saradnji Zajedničkog veća opština koje je napisalo projekat i Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Srbije koje je projekat finansijski podržalo.
Ukupno je putovalo 160 predškolaca i njihovih 20 vaspitača za šta je bilo potrebno četiri autobusa. Zajedničko veće opština je i ranijih godina organizovalo ovakva putovanja, ali je ove godine išlo najviše dece, s obzirom na to da je spisak sa Vukovarsko-sremske županije proširen i na decu iz Osječko-baranjske županije, odnosno iz vrtića Dalj i Bijelo Brdo.
U pozorištu Pinokio deca su najpre gledala predstavu Pepeljuga, a zatim ih je plan puta odveo u Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije gde ih je dočekala ambasadorka Ljiljana Nikšić. Tamo je za predškolce pripremljena mala diplomatska radionica prilagođena njihovom uzrastu. Povodom stogodišnjice od postavljanja srpske zastave na Belu kuću ambasadorka Nikšić ih je upoznala sa tim događajem, ali i podset..
Prema onome što je stručni žiri imao priliku da čuje zaključak je da među mladima ima dosta talentovanih harmonikaša, ali da postoji problem sa kadrom koji ih obučava.
– Ja sviram od moje sedme godine i od kada sviram uvek je problem bio u profesorima, nastavnicima ili učiteljima. Mislim da ima talentovane dece, da ih je bilo i da će ih biti, ali nažalost imamo problem kadrova i učitelja koji decu sile da sviraju onako kako ih oni uče, a da i oni sami nisu baš toliko dobri. Svaki učitelj treba da zna granicu do koje on može da ih uči, a onda da ih usmeri kod nekoga ko može da im da neku nadogradnju i da ih podigne na neki viši nivo – smatra zamenik predsednika stručnog žirija na ovogodišnjem festivalu i rukovodilac Velikog narodnog orkestra Radio-televizije Vojvodine Mića Janković.
Po njegovom mišljenju veliki je hendikep ako deca nemaju od koga da nauče pravilno da sviraju.
– Na primer, deca jako loše sviraju bas što meni govori da njihovi nastavnici na to ne obraćaju dovoljno pažn..
Berba grožđa u Dalmaciji oduvek je bila važan događaj. Kako kažu vinari, vreme je to kada se nakon celogodišnjeg rada i brige, te osluškivanja prirode, ubiru plodovi i nastavlja put do kvalitetnog vina.
Sunčani dani i toplo vreme poslednjih dana septembra, idealni su za berbu gotovo svih sorti grožđa. Iako vremenski uslovi tokom sušnog leta nisu sasvim pogodovali ni grožđu ni vinovoj lozi, vinogradi u „Vrbničkom selu“, jednom od najvećih u Šibensko-kninskoj županiji, uz puno rada i ulaganja, ipak obećavaju dobar rod i kvalitetno domaće vino.
– Nakon nekoliko kišnih i oblačnih dana, konačno smo dočekali pravo vreme za berbu. Trenutno beremo merlot i očekujemo da ćemo, ove godine, berbu završiti sa nekih dvadeset i sedam tona grožđa. Ovogodišnji urod je baš onakav kakav treba biti, grožđe je zrelo, zdravo i sa visokim udelom šećera, onakvo kakvo nama treba za proizvodnju vrhunskog vina. Pre samog početka berbe odradili smo neophodnu analizu na manjoj količini grožđa, izmerili smo slado..
– Koordinacija udruženja proisteklih iz rata, koja godinama ometa održavanje Festivala ojkače u Petrinji, ovog puta je uspela u potpunosti da pokvari ozračje oko festivala, tako da je Organizacioni odbor festivala bio prisiljen doneti odluku o odgađanju manifestacije do početka novembra, kada će se ponovo organizovati – saopšteno je danas iz Srpskog kulturnog društva Prosvjeta.
Preplašeni i učesnici i gosti
– Na 3. Festival ojkače, bilo je prijavljeno 13 grupa izvođača iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Odmah nakon istupa ratnih veterana u javnosti, kada su manje-više neuvijenim pretnjama zatražili da se festival premesti na drugu lokaciju, dolazak na festival otkazale su dve grupe iz Srbije, a do danas ih je otkazalo još deset, tako da je organizacija festivala postala nemoguća. Članovi Organizacijskog odbora, pokušali su da ohrabre petrinjske Srbe i članove SKD “Prosvjeta” da dođu na festival i iskažu građansku hrabrost u očuvanju srpskog kulturnog nasleđa, ali su ljudi toli..
Pored želje da pronađe posao i da stvori potrebne uslove za normalan život, Nebojša Jocić ni u novoj sredini nije odustao od svog hobija, igranja fudbala. On je kao dečak počeo da trenira za petliće i pionire u svom matičnom klubu, Slogi iz Pačetina. U jednoj tada dobroj generaciji mladih fudbalera vrlo brzo je do izražaja došao njegov rad i talenat.
Nakon nekoliko godina počinje da igra za Vuteks Slogu, za selekciju pionira i kadeta, a odavde odlazi u Bijelo Brdo gde nastupa za kadete i juniore BSK-a, a odigrao je i nekoliko utakmica za prvi tim ovog kluba. Zahvaljujući svojim igrama nastupao je i za juniorsku reprezentaciju Vukovarsko-sremske županije, a pre odlaska u Irsku igrao je za seniore ekipe Bobota-Agrar.
Po dolasku na Ostrvo vrlo brzo se aktivira u novoj sredini, u gradu Drogeda, gde živi i radi, ali i igra pre svega mali fudbal, dok ne odustaje ni od velikog.
– U klubu Blu Medžik treniram već skoro tri godine i do sada smo osvojili sve moguće trofeje što se moglo osvojit..