Školski pribor srpskim učenicima u Dalmaciji

Zajedničko veće opština obezbedilo je školski pribor za sve srpske učenike na području Šibensko-kninske županije koji pohađaju časove srpskog jezika i veronauke. Predsednik ZVO-a Srđan Jeremić u pratnji zamenice župana Šibensko-kninske županije Anje Šimprage i zamenika gradonačelnika Knina Željka Džepine posetio je kninsku Osnovnu školu „Dr Franjo Tuđman“, gde je na času veronauke posetio prisutne učenike, porazgovarao s njima i podelio im školski pribor. – Deco, meni je danas zadovoljstvo što sam sa vama i prenosim vam pozdrave vaših vršnjaka sa istoka Hrvatske, iz Vukovarsko-sremske i Osječko-baranjske županije, koji su ovih dana, isto kao i vi, krenuli u školu. Da bi vama ova školska godina bila lakša i zanimljivija, mi smo odlučili da vas malo obradujemo na početku i evo iz Vukovara smo vam doneli neke male poklone, sveske i nešto školskog pribora, da vam se nađe za početak – rekao je kninskim školarcima Srđan Jeremić, koji je izneo još nekoliko predloga kako bi se srpskim učenici..
Kada smo pre nekoliko dana putem naših medija preneli tešku situaciju u kojoj se nalazi porodica Bogunović, samohrani otac Đuro i njegovih četvoro dece, pokrenula se i lavina pozitivnih komentara i poziva od strane humanih ljudi koji su iskazali svoju želju da pomognu Bogunovićima. Tim povodom i predsednik ZVO-a Srđan Jeremić odlučio je da poseti ovu porodicu, te da se sam uveri u kakvim uslovima žive, ali i da se sastane sa predstavnicima lokalnih vlasti, kako bi se što pre našao način da se pomogne Bogunovićima. – U sklopu ove posete Dalmaciji namenski smo došli u posetu porodici Bogunović. Nakon što je ekipa naše televizijske produkcije odavde iz Dalmacije napravila priču o ovoj porodici, videli smo da postoji jedna mlađa povratnička porodica u Karinu koja živi u dosta teškim uslovima. Smatrali smo da treba što pre reagovati i krenuti u neku vrstu humanitarne akcije prikupljanja sredstava kako bi se samohranom ocu Đuri i njegovoj deci pre zime obezbedio krov nad glavom i sanacija k..
Zahteve za prenos osnivačkih prava podnele su opštine Negoslavci, Markušica i Borovo još 2015. godine, nakon što županija godinama nije htela da registruje srpske škole kao manjinske, međutim i ovaj zahtev već tri godine županijske vlasti ne žele da stave na dnevni red županijske skupštine. Tako je bilo i ovoga puta, iako predstavnici srpske zajednice tvrde da su imali čvrsto obećanje župana Bože Galića na pretposlednjoj sednici da će se raspravljati o ovom pitanju. Zbog toga su većnici SDSS-a napustili jučerašnju skupštinu i svoje nezadovoljstvo izrazili kroz saopštenje za javnost. – Iako su u u pripremi ove tačke za Skupštinu, bile preduzete i određene radnje od strane upravnih tela Županije, iz nama nepoznatih razloga, odustalo se od uvrštavanja zahteva za prenos osnivačkih prava za današnji dnevni red. U takvim okolnostima, većnici SDSS nisu bili u mogućnosti da učestvuju u radu današnje Skupštine , te nakon što su izrazili protivljenje i osudili takvo postupanje i odnos, istu su..
Program su vodili začetnici i realizatori programa „SKC sredom“ direktor SKC-a Srđan Sekulić i novinar Slavko Bubalo. Tom prilikom kroz video prezentaciju gosti na svečanosti imali su priliku da se podsete dešavanja sa svih pedeset održanih programa, a na kraju je predstavljen i prvi broj Almanaha SKC-a posvećen programu SKC sredom. Sa malo sredstava puno kvalitetnih programa U tri i po godine koliko traje ova kulturna manifestacija održavani su najrazličitiji programi, od različitih promocija knjiga do projekcija filmova, predavanja, tribina i predstavljanja raznih organizacija i institucija iz Hrvatske i Republike Srbije. Zbog svega toga, istaknuto je na svečanom programu, vukovarski SKC postao je prepoznatljiv ne samo u Vukovaru i okolini, nego i u drugim mestima, te među kulturnim radnicima u Republici Srbiji. Srđan Sekulić – Ideja je bila da oživimo rad ovog kulturnog centra sa određenim aktivnostima kojih do tad nažalost, ili nije bilo, ili su zaista bila retka kulturna dešavan..
Ispred spomenika podignutog za 74 poginulih Borovaca parastos su služili borovski sveštenici Čedo Lukić, Milenko Grebić i Dragan Serdar. – Nakon osnivanja manjinskih veća u Hrvatskoj VSNM opštine Borovo preuzelo je organizaciju parastosa poginulim meštanima Borova. To je i naša dužnost i naša obaveza i u svakom slučaju treba bar jednom godišnje da se prisetimo onoga što se dešavalo i bez naše volje i bez naše krivice nego sticajem okolnosti koje su se dešavale tokom raspada bivše Jugoslavije. Teško je sve to govoriti, pravdati i objašnjavati u društvu koje je tim ratnim zbivanjima još uvek opterećeno. Nama, koji smo rođeni nakon Drugog svetskog rata i koji smo o tom ratu slušali razne priče možda je tek sada jasno zašto je to tako onda bilo. Za sve nas bilo bi dobro da se okrenemo budućnosti i da ekonomski osnažimo ovaj naš prostor, a onih koji su tragično izgubili živote u ovom poslednjem ratu treba da se sećamo i da im odamo dužno poštovanje – rekao je za naš portal predsednik borov..

Hram Svete Trojice u Obrovcu

Na području grada Obrovca nalaze se naselja Žegar, Bogatnik, Kaštel žegarski, Komazec i Nadvoda, Bilišani, Golubić, Gornji Karin, Krupa, Muškovci, Obrovac i Zelengrad. U pisanim ispravama Obrovac je prvi put pomenut 1337. godine. Turci ga zauzimaju 1527. dok 1647. godine obrovačku utvrdu i naselje podno nje zauzimaju i razaraju Mlečani. Serdar Stojan Janković 1687. godine, trajno proteruje Turke iz Obrovca, dok 1848. obrovačka opština, kao prva među dalmatinskim opštinama, upućuje zahtev banu Jelačiću za sjedinjenjem Dalmacije i Hrvatske. Pravoslavne svetinje u Obrovcu postoje, zabeleženo je, još od sedamnaestog veka, a sadašnji pravoslavni hram u srcu ovog grada sagrađen je u novije vreme, tačnije 1906. godine. Nema mnogo sačuvanih istorijskih podataka, koji bi istoriografski posvedočili o viševekovnoj postojanosti pravoslavnih Srba u ovom gradu, jer su istorijska dešavanja uslovila da ovdašnja pravoslavna zajednica oduvek bude izložena stradanju. Zbog toga će mnoge istorijske činj..
„Zločini su individualni, imaju ime i prezime, ne mogu svi građani Vukovara bez obzira na nacionalnost, vjeru i spol, biti taoci kakvih dogovora u prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti” – poručio je Penava na konferenciji za novinare koju je tim povodom sazvao. Ostaje nejasno da li je gradonačelnik Vukovara tom prilikom mislio na sve zločine i zločince ili su, kao i uvek do sada, u pitanju samo zločini i zločinci sa jedne, zna se i koje strane. I šta je uopšte mislio kada je ustvrdio da se o, kako je rekao, „Velikosrpskoj agresiji” ćuti celih 10.000 dana? Pa u Hrvatskoj se usta o tome ne zaklapaju od kako je rat završio pa je veliko pitanje da li je on zaista i završio ili u glavama mnogih još uvek traje. Svakog 18. novembra Srbe se podseća ko su, šta su i gde im je mesto iako su, kako tvrdi i Penava „zločini individualni i imaju ime i prezime”. Uvrežena je i izreka kako „zločinci šetaju, a naših najmilijih nema”, koja je, nažalost, i tačna, ali ne na način na koji to misle oni koji ..
Kompanija Dental Ant zakupila je na tri godine halu od 800 kvadratnih metara za proizvodnju dentalnih medicinskih sredstava. Hala se nalazi u vukovarskom Poslovnom inovacionom centru (BIC). Privredna komora Srbije javlja da je ovaj ugovor prvi konkretan rezultat skupa „Investiranje u istočnu Hrvatsku – okvir, mogućnosti i potencijali“ koji je prošle godine organizovala Privredna komora Srbije u saradnji sa Zajedničkim većem opština (ZVO) iz Vukovara, i uz podršku vlada Srbije i Hrvatske. -Tokom januara 2018. godine predstavnici kompanije „Dental Ant“ su otišli u radnu posetu predstavnicima ZVO Vukovar tokom koje su obišli 3 potencijalne lokacije za investiranje. Nakon toga je usledila i serija radnih susreta predstavnika kompanije, Zajedničkog veća opština Vukovar, grada Vukovara i PKS kako bi se sa uspehom realizovao poslovni aranžman – saopštili su iz Privredne komore Srbije. U PKS-u izražavaju očekivanja da je realizacija ove investicije u Vukovar samo početak ulaganja srpskih ko..
Ovogodišnja 23. po redu borovska fišijada privukla je takmičare kako sa šireg vukovarskog područja, tako i goste iz Baranje i Stapara. Uz takmičare iz Borova, Bršadina, Vukovara, Trpinje, Jagodnjaka i ostalih okolnih mesta, jedini gosti van granica Republike bili su i Staparci kojima je ovo prilika da se druže s prijateljima u Borovu. – Ovo nam je sad već postala i tradicija. Imamo vezu sa borovskim vatrogascima, tako da odatle svi kontakti i prijateljstvo. Plasman nam nije bitan, više smo ovde došli zbog druženja – rekao je član ekipe Vatrogasnog društva iz Stapara Milisav Galić. Jedni od redovnih gostiju na „Zlatnom kotliću“ su i komšije iz Bršadina, koji su ovom prilikom najavili i svoju fišijadu koja će biti održana 28. septembra. Kako kažu, borovska fišijada je najveća na ovom prostoru, konkurencija je veoma velika i s njom je teško da se upoređuje. – U Borovu je mnogo teško da se pobedi, ima jako puno ekipa i dobrih kuvara. Možda i dva glavna favorita su Siniša Nedeljković i S..
Ovog i proteklog vikenda održane su čak tri komemoracije u Jasenovcu, a Jevreji, Srbi i antifašisti, naveli su da bojkotuju zvaničnu komemoraciju zbog izostanka adekvatne reakcije vlasti na relativizaciju ustaštva, ustaških simbola i pozdrava „za dom spremni“. I danas su, pre početka državne komemoracije, dvojica muškaraca koji su se predstavili kao pripadnici HOS-a u samom naselju Jasenovac razvili zastavu HOS-a koja sadrži ustaški pozdrav „za dom spremni“, javio je portal index.hr. Veliku prašinu poslednjih godina podigla je ploča sa ovim pozdravom postavljena u samom mestu Jasenovac, nekoliko kilometara od memorijalnog centra. Ploča je podignuta u čast poginulim pripadnicima HOS-a, ali ono što je na njoj bilo najspornije bio je upravo ovaj ustaški pozdrav koji sve narode stradale na području NDH podseća na strahote koje su proživeli pod pozdravom „za dom spremni“. Kasnije je kompromisno ova ploča iz Jasenovca premeštena dvadesetak kilometara dalje u Novsku i to vrlo blizu devasti..