Pored usvojenih izveštaja o radu, usvojen je i finansijski izveštaj i izveštaj o radu Srpskog kulturnog centra čiji je ZVO osnivač. Predsednik ZVO-a Srđan Jeremić osvrnuo se uoči skupštine na rad institucije na čijem je čelu od sredine prošle godine.
– Od momenta kada sam izabran za predsednika ove institucije održao sam veliki broj sastanaka pokušavajući da obezbedim što više sredstava za nesmetan rad ZVO-a u ovoj godini. Iz državnog budžeta dobili smo više sredstava nego prošle godine, više sredstava odredio nam je i Savet za nacionalne manjine, a i jedinice lokalne samouprave su povećale svoje dotacije. U finansiranje ZVO-a uključile su se i opštine iz severne Dalmacije, a i nekoliko opština sa hrvatskom većinom sa ovog našeg područja izdvojilo je takođe određena sredstva za naš rad. To su značajni iskoraci budući da ranijih godina toga nije bilo. Važno je reći da će naš rad finansijskim sredstvima u ovoj godini pratiti i obe županije na čijem prostoru delujemo – rekao je Jeremić.
..
Manifestacija „Ostrovo u srcu“ okuplja srpska kulturno-umetnička društva van Srbije, ali prikazuje i čuva srpske običaje i kulturu.
– Nastojimo svake godine da imamo druge goste, ukoliko smo u mogućnosti. Poznajemo se preko zajedničkih prijatelja pa se međusobno pozivamo na manifestacije. Ovakvi događaji mnogo znače za selo jer se u ovim našim malim sredinama ne dešavaju tako često pa meštani maju veliku želju da posete ovakve godišnje večeri KUD-ova – govori predsednica Kulturno-umetničkog društva „Ostrovo“ Snežana Jovanović.
Uz domaćine ovog festivala, koji su se predstavili igrama iz Hana i Vranjskog polja, nastupili su i gosti iz Republike Srpske: Srpsko kulturno-umetničko društvo „Lazarica“ iz Batkovića, Folklorno-umetnička grupa „Motajički vuk“ iz Sitneša te Srpsko kulturno-umetničko društvo „Lepa Radić“ iz Gradiške. Pre samog programa održan je defile seoskim ulicama.
– Naše kulturno-umetničko društvo večeras nastupa po prvi put u Hrvatskoj. Utisci su fenomalni, ali smo imali..
Za vukovarske Srbe svaki 18. novembar već godinama je dan kada je bolje da ih nema na ulicama grada jer u njega, osim onih mirnih ljudi koji su tu zaista došli kako bi izrazili svoje duboko poštovanje za hrvatske žrtve koje su ovde pale 1991. godine, sa svih strana dolaze i oni kojima je to prilika da na razne načine pokažu koliko su im Srbi mrski i da malo podignu međunacionalne tenzije.
Do sada bar nije zabeleženo da se išlo dalje od crnih majica, šalova i zastava sa HOS-ovim grbom koji u sebi ima i ustaški pozdrav, ali dan uoči vukovarske kolone prekoračena je i ta granica.
Poručio Srbima da se sele iz grada
Naime, vukovarskom proti Saši Kuzmanoviću nepoznata muška osoba telefonom je uputila uvredljive reči i pretnje te „naredbu“ svim Srbima da se sele iz ovog grada.
– Na telefon se nisam javio ja nego moja supruga, a prvo pitanje tog gospodina je bilo da li je dobio Srpsku pravoslavnu crkvu u Vukovaru. Nakon što je dobio potvrdan odgovor, nepoznati muškarac počeo je da vređa i d..
Prošlogodišnji sajam pokrenula je grupa mladih iz Dalja, a u opštini su prepoznali i podržali tu ideju. Ove godine sadržaji su prošireni, a najveći deo programa ovog jednodnevnog sajma bio je namenjen najmlađim stanovnicima opštine, naravno u duhu novogodišnjih praznika. Ukupno se na štandovima predstavilo dvadesetak izlagača sa područja opštine Erdut.
– Prošle godine su izlagači bili samo iz Dalja, a ove godine smo tu ponudu proširili i s izlagačima iz drugih naselja opštine. Hteli smo da ulepšamo novogodišnje praznike i organizujemo ovakav sajam za koji se nadamo da će postati tradicionalan. Cilj je da imamo jednu manifestaciju koja će proteći u opuštenoj atmosferi, a danas smo najmlađim meštanima Dalja podelili i paketiće i ovo je njima prilika da provedu jedan dan napolju sa svojim roditeljima i prijateljima – kaže načelnik opštine Jugoslav Vesić.
Brojna okupljena deca imala su priliku da učestvuju u kreativnim radionicama izrade novogodišnjih ukrasa, a organizvana je i igra potr..
Pri dolasku u Knin, Jeckov je prvo razgovarala sa predstavnicima županijskih i gradskih vlasti iz redova srpske nacionalne manjine. Šimpraga i Džepina preciznije su je upoznali sa položajem i problemima srpske zajednice, kako u ovoj županiji tako i u čitavoj Dalmaciji.
– Zamenik gradonačelnika Knina, Željko Džepina, u kratkom razgovoru upoznao me sa organizovanošću srpske zajednice u ovim krajevima, radu manjinskog Veća, projektima koji se upravo realizuju, ali i planovima za naredni period. Ja mogu samo reći da sam stekla utisak da je naša zajednica dobro organizovana, ne samo u Kninu već i u okolnim mestima, ali svakako da tu ima još dosta prostora da napredujemo. Jako je važno da sve informacije koje dobijemo na terenu stignu do našeg Kluba zastupnika, kako bismo bili bolje upoznati sa problemima i zajedno tražili načine kako da ih rešavamo – rekla je Jeckov.
Najveći problemi saobraćajna izolovanost i nezaposlenost
U nastavku posete Dalmaciji, u manastiru Svete Velikomučenice Nede..
U Ministarstvu obrazovanja održan je juče sastanak predstavnika srpske zajednice s ministarkom obrazovanja Blaženkom Divjak. Glavna tema razgovora bio je zahtev srpske zajednice da se hitno izvrši prenos osnivačkih prava sa Vukovarsko-sremske županije na opštine Borovo, Negoslavci i Markušica za osnovne škole koje deluju na njihovom području.
U skladu sa zakonom, zahteve za prenos osnivačkih prava ove jedinice lokalne samouprave podnele su Vukovarsko-sremskoj županiji još pre tri i po godine, ali on još uvek nije došao na dnevni red županijske Skupštine. Sa druge strane, grad Vukovar je svoj zahtev za prenos osnivačkih prava nad osnovnim školama poslao pre nešto manje od mesec dana i taj predlog je odmah uvršten na skupštinu koja će biti održana 19. juna.
Registracija srpskih manjinskih škola na istoku Hrvatske već više od 20 godina i dalje ostaje nerešen problem. Na sastanku u Ministarstvu nauke i obrazovanja, ministarka Divjak se složila da su zakonske pretpostavke ispunjene te da ..
Pravoslavnih Srba, prema zapisima letopisaca, u Imotskom je uvek bilo oko hiljadu. Hram posvećen Uspenju Presvete Bogorodice, smešten u naselju Glavina Donja, bio je i ostao mesto sabranja pravoslavnih Srba.
– Prvi spomen na ovaj hram datira iz 1722. godine međutim, da je postojao i ranije svedoče grobna mesta na ovom groblju koja su iz 1625. – 1628. godine. Hram su gradili vernici sa sveštenstvom. U početku je ovo bila monaška parohija, a monasi su ovde živeli sve do dolaska prote Spiridona Margetića. Od tada, pa do danas, na parohiji počinje da službuje bračno sveštenstvo. Narod je svojim radom i svojim prilozima gradio hram i ugrađivao sebe u svoju veru i svaki ovaj zid – priča sveštenik Dragan Mihajlović.
Jedan od najznačajnijih imena ovoga hrama i grada bio je protojerej-stavrofor Spiridon Margetić, za čije je vreme hram Uspenja Presvete Bogorodice dobio svoj novi ikonostas, nabavljen na Kritu.
– Cela Imotska krajina bila je poznata po preduzetnim ljudima, trgovcima koji su bil..
U malenom selu Šeovica kraj Pakraca održan je pomen za stradale meštane, uglavnom decu i starce ubijene 1. maja 1995. godine na lokalnom fudbalskom igralištu.
– Danas su prvi puta nakon 25 godina srpske institucije u Šeovici obeležile stradanje civila, pre svega dece i staraca, poštujući mere štaba civilne zaštite. Na ovaj način želimo da upoznamo javnost sa zločinom koji je i dalje ostao neprocesuiran i koji je i dalje nepoznat u široj javnosti pa i ovde na lokalu. Mi poštujemo sve žrtve koje su nevino stradale na ovom području. Rat je iza nas, okrenuti smo prema budućnosti, ali smatramo da žrtve zaslužuju jednak tretman pre svega pravosudnih tela – pojašnjava zamenik gradonačelnice Pakraca i predsednik Veća srpske nacionalne manjine Požeško-slavonske županije Nikola Ivanović.
Obeležavanje je prošlo veoma mirno, bez pratnje policije i bez ikakvih incidenata.
– Obično se posle naših molitvenih sećanja i komemoracija civilnih žrtava iz prošloga rata, uvek oglase razna braniteljska ud..
Srbiju će u trci za najprestižniju filmsku nagradu „Oskar” predstavljati film „Dara iz Jasenovca” poznatog režisera Predraga Gage Antonijevića. Tako je odlučila komisija sastavljena od velikih imena srpske glumačke scene. U njihovoj odluci ističe se kako je ovaj film „Emotivna, snažna drama koja se bavi istorijskom temom, nudeći pre svega poštovanje prema žrtvama. Zločin ima svoje ime i prezime, tako da se film ne bavi brojkama i opštim mestima, već pojedinačnim sudbinama, stvarajući na taj način veoma sugestivnu sliku tragedije koja se dogodila.”
Naime, radnja filma govori o stradanju srpske dece u logoru smrti Jasenovac u vreme zloglasne Pavelićeve NDH. Nakon ustaško-nemačke ofanzive na Kozari srpsko stanovništvo mahom završava u koncentracionom logoru Jasenovac. Među tom gomilom nesrećnih ljudi bila je i desetogodišnja Dara sa majkom i dva brata. Nakon što su joj ustaše ubile majku i brata, smisao Darinog života postaje borba za spas mlađeg brata.
Ovaj filmski projekat može da se ..
Povod okupljanja u prostorijama kninskog pododbora SKD “Prosvjeta“, bio je mnogo značajniji od broja prisutnih, kako je rekao i sam predsednik pododbora Branko Čolović. Godišnjica rođenja srpskog prosvetitelja i reformatora revolucionarnog perioda nacionalnog buđenja i preporoda, Dositeja Obradovića, zaslužuje više interesovanja i sećanja nego što je to slučaj kod našeg naroda.
– Najbolji pokazatelj, tome u prilog, bar kada se o Dalmaciji radi, jeste spomenik koji je narod ovog kraja podigao u spomen na Dositeja još 1911. godine u selu Orlić, mestu gde je napisao svoju prvu „Bukvicu“, a mi danas, na godišnjicu njegovog rođenja jedva uspevamo okupiti dvadesetak ljudi – naglasio je Čolović koji je govorio o liku i delu Dositeja te njegovom boravku u Dalmaciji.
Knin i Dositej bili su vezani na jedan specifičan način, toliko važan da se stvorio svojevrsni kult. Dositej je, za vreme svog boravka u Dalmaciji, u Kninskom kraju intenzivno proveo gotovo pune tri godine. Precizno govoreći, u o..