Žegar živi ma gde kuća bila

Ono što su, tadašnji dečaci Miloš Ušljebrka, Branko Komazec, Dražen Jakovljević i Nenad Bundalo čuvali kao uspomenu na rodno selo i pretke, dve decenije kasnije izrodilo je ideju kako da mu se ponovo vraćaju. I ne samo to, već i potrebu da pronađu način kako da Žegar opet oživi. Sve je krenulo spontano, kroz priče i uspomene na rodni kraj, dolaske leti tokom školskih raspusta i druženja na , sada već tradicionalnim, „Susretima u Žegaru“ da bi , korak po korak, sada već imali čime da se pohvale. Od dečije igraonice „Sveti Sava“ uređene zahvaljujući organizaciji „Srbi za Srbe“, opremanja školske biblioteke „Stojan Janković“, niza humanitarnih akcija namenjenih socijalno ugroženim povratnicima, do etno izložbe na trgu Gerasim Zelić i sređivanja terena za balote, i sve to u samo dve godine i bez pomoći državnih institucija. U želji da pomognu kraju osnovali udruženje Kada je kao devetogodišnji dečak u „Oluji“ Branko svoj rodni Žegar zamenio Beogradom, u srcu i mislima poneo ga je sa sob..
Donacija se svake godine krajem janura prikuplja i šalje u Dalmaciju na inicijativu Samostalne demokratske srpske stranke, a uz podršku opština sa većinskim srpskim stanovništvom te srpskih institucija iz Vukovarsko-sremske i Osječko-baranjske županije. Sa prikupljanjem ovakve vrste pomoći krenulo se 2002. godine tako da je ovo 19. put da je akcija uspešno realizovana. Pomoć je danas u Borovu preuzeo iguman manastira Krka otac Sevastijan. – Nama je ovo od velikog značaja jer nažalost nismo u mogućnosti da sve sami isfinansiramo. Tamo narod nije u situaciji da nam puno pomogne jer nema ni puno naroda, a nema ni velikih proizvođača. Zahvalni smo na trudu, ljubavi, pažnji i volji ljudi iz ovog kraja. To je od neizmernog značaja za tu decu i za tu školu – ističe otac Sevastijan. On dodaje da u poslednje vreme i druge institucije pomažu Bogosloviju, a među njima su dalmatinske opštine sa većinskim srpskim stanovništvom, Ambasada Republike Srbije u Zagrebu, ali i brojni pojedinci. Pomoć od..
Srećnim roditeljima ovo je već drugi sin, a majka Branka Lukić rodila ga je 1. januara u 9 sati i 35 minuta. Napredna beba po porođaju bila je dugačka 52 centimetra i teška 4 kilograma i 700 grama. Majku i bebu u vukovarskoj bolnici posetili su predstavnici opštine Negoslavci na čelu sa njenim načelnikom Dušanom Jeckovom. Tom prilikom srećnim roditeljima, jer u bolnici je bio i ponosni otac Jovica Lukić, opštinski načelnik uručio je poklon bon za godišnju zalihu pelena. – Ovo je jedna posebna situacija, slično kao što je bio slučaj sa trojkama koje su u prošloj godini rođene u našoj opštini. Mi u našim programima vodimo brigu o mladim osobama, deci i roditeljima te u tom smislu izdvajamo po 2.000 kuna za svako novorođeno dete. S obzirom na to da su ovo primeri koji imaju poseban značaj, mi smo odlučili da roditeljima uručimo i dodatni bon za godišnju zalihu pelena – rekao je tom prilikom načelnik Jeckov. Srećna mama upravo je dojila bebu koja se nervozno vrpoljila i plakala jer smo ..
Sa ciljem upoznavanja svih zainteresovanih o mogućnostima korištenja ovih bespovratnih sredstava, Zajedničko veće opština organizuje tribine u mestima na svom području. Na njima će svi zainteresovani dobiti potrebne informacije o tome koji su uslovi za dobijanje sredstava kao i za koje namene sredstva mogu biti iskorištena. Zaposlenici Zajedničkog veća opština sve potrebne informacije davaće zainteresovanima u sledećim mestima i terminima: Borovo, plava sala kulturnog centra, četvrtak – 30.08. u 18:00 Trpinja, dom kulture, četvrtak – 30.08. u 20:00 Sremske Laze, prostor Veća srpske nacionalne manjine, petak – 31.08. u 18:00 Negoslavci – zgrada opštine, petak – 31.08. u 19:00 Bršadin – dom kulture, ponedeljak – 03.09. u 18:00 Bobota – dom kulture, ponedeljak – 03.09. u 20:00 Šodolovci – zgrada opštine, utorak – 04.09. u 18:00 Silaš – dom kulture, utorak – 04.09. u 20:00 Markušica, zgrada eksport-importa, sreda – 05.09. u 18:00 Ostrovo, dom kulture, sreda – 05.09. u 20:00 Zaposleni u ..
U okviru projekta „Srbija za Srbe iz regiona“ vlada Republike Srbije raspisala je konkurs za dodelu 18 stipendija Srbima iz regiona (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija, Rumunija, Albanija i Mađarska). Svi zainteresovani se mogu prijaviti preko nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Srbije u svojoj državi. U Hrvatskoj su to Ambasada u Zagrebu i Generalni konzulati u Rijeci i Vukovaru. – Ambasada Republike Srbije u Zagrebu u saradnji sa organizacijama srpske zajednice u R. Hrvatskoj, Srpskim narodnim većem, Srpskim privrednim društvom „Privrednik“ i Srpskim kulturnim društvom „Prosvjeta“ prikuplja prijave kandidata sa potrebnom tehničkom dokumentacijom u skladu sa ulovima Konkursa – stoji na stranicama Ambasade Republike Srbije u Zagrebu. Konkurs je raspisan do šestog septembra, a nadležno ministarstvo doneće odluku do 30. septembra ove godine. Više o konkursu i prijavni formular možete pronaći na sledećem linku. The post Srbija dodeljuj..
U dečijem vrtiću „Vukovar 2“ u kojem se obrazovni program odvija na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, već godinama unazad obeležavaju se svi važniji pravoslavni praznici, a prošle godine rodila se ideja da ova predškolska vaspitna ustanova ima svoj dan. Odlukom Upravnog veća određeno je da to bude praznik Svetog Nikolaja koji je i hramovna slava prve vukovarske parohije. U vrtiću je ovaj dan svečano obeležen 18. decembra, dan pre praznika. – Naša deca i kod kuće imaju svoje krsne slave, a pošto im je vrtić drugi dom odlučili smo da tako nešto imamo i u vrtiću. Proslavu imamo uvek dan uoči Svetog Nikole, jer su deca na sam praznik uglavnom kod svoje kuće sa svojim porodicama. U programu proslave učestvuju sva naša deca, od najmlađe do predškolske grupe. Svaki put pred naš praznik oni su jako uzbuđeni i jedva čekaju da program počne – kaže direktorka vrtića Marina Latinović. Na maloj svečanosti povodom Dana vrtića i krsne slave deci i gostima se najpre obratila sama direktorka, a zati..

Mala škola koja putuje Evropom

Osnovna škola „Bršadin“ nekad je bila područna škola vukovarske Osnovne škole „Siniša Glavašević“, a kao samostalna obrazovna ustanova počela je s radom 2012. godine, kada su osim učenika od prvog do četvrtog razreda, mogućnost pohađanja nastave dobili i učenici od petog do osmog razreda koji su do tada putovali u Borovo naselje što im je predstavljalo problem. Čim je škola krenula sa samostalnim radom, nastavnici su počeli da istražuju o programu Erasmus+, a već 2016. godine poslali su projektni predlog i postali deo Erasmus+ projekata. – Jedan projekat odnosio se na eko-sisteme reke, drugi je nosio naziv „kockaste oči“, a treći „Putovanja“. Gostovali smo u mnogim zemljama gde smo puno toga naučili. Uz učitelje, putovali su i učenici, tako da smo u dve godine obišli nekih 15 evropskih zemalja. Ta tri projekta su završila, ali ostalo je veliko iskustvo. Ono što smo naučili u inostranstvu, primenjujemo u našoj školi – objašnjava aktivnosti vezane za Erasmus+ program direktorka Osnovne..
O smislu i značaju svetog Đorđa i praznika Đurđevdan, razgovarali smo sa jeromonahom Kirijakom Vranješevićem, nastojateljem manastira Svete velikomučenice Nedjelje u Oćestovu, a o značaju krsne slave među dalmatinskim Srbima, običajima koji su nekada pratili ovaj dan i onima koji se i danas čuvaju i poštuju, pričao nam je jedan od domaćina sela Oćestova u čijoj se porodici slava sa radošću dočekuje i prenosi sa kolena na koleno. Svoje bogatstvo podelio siromasima Sveti Georgije jedan je od onih svetih mučenika koji su, u istoriji hrišćanske crkve, ostavili dubok trag. Njegovo Sveto Žitije najbolje govori o njegovom životu, podvizima, ali i mučeničkoj smrti kojom je zapečatio svoju veru u Isusa Hristosa. – Sveti velikomučenik Georgije je u našoj crkvi jedan od najvećih mučenika. Njegov život je istorijski vrlo važan i ono što je, u našem narodu, najbitnije jeste da je posle Sv. Nikole, to jedna od najčešćih slava pravoslavnih Srba. Kada pričamo o njegovom životu, treba reći da je kao ..
Prva i konstituišuća sednica SNV-a nakon majskih manjinskih izbora održana je danas u Zagrebu. Za novog predsednika ove srpske manjinske samouprave izabran je saborski zastupnik Boris Milošević. On će na tom mestu zameniti Milorada Pupovca koji je bio predsednik SNV-a prethodne 22 godine, odnosno od osnivanja. Pupovac je izabran za predsednika Saveta SNV-a, novoosnovanog tela ove institucije unutar kojeg će delovati i druge srpske organizacije poput Privrednika, Prosvjete, ZVO-a i SDF-a. Za nove potpredsednice SNV-a izabrane su Dragana Jeckov i Aneta Vladimirov, dok će generalni sekretar ove institucije biti Saša Milošević. Boris Milošević rođen je u Šibeniku 1974. godine. Završio je Pravni fakultet u Rijeci, a u deveti saziv Sabora izabran je na listi Samostalne demokratske srpske stranke. Nedavno je postao i predsednik Veća srpske nacionalne manjine grada Zagreba. The post Boris Milošević novi predsednik SNV-a appeared first on srbi hr.
Selo Vraneševci nalazi se u Virovitičko-podravskoj županiji i u sastavu je opštine Čađavica. Do rata su ga većinom naseljavali Srbi kojih je prema popisu iz 1991. godine bilo 69,9 procenata dok je sada mešovito. Selo datira od prve polovine 17. veka i bilo je naseljeno Srbima. Samo ime, pretpostavlja se, dobilo je po jednom kovaču čije prezime je bilo Vranješ i koji je bio njegov prvi stanovnik. U novije vreme selo je bilo prepoznatljivo po proizvodnji lubenica, ali i po sportu. U Vraneševcu je postojao fudbalski klub koji se zvao „Partizan“ i koji je ostvarivao zapažene rezultate u rangu u kom se takmičio. Tokom rata devedesetih, deo naroda je otišao u izbeglištvo zbog straha od ratnih sukoba, a deo je ostao. U jednom periodu stanovništvo je bilo u opadanju, a onda je naseljeno hrvatskim življem koje je naseljavalo obližnju pustaru i život u njemu se nastavio. Sada u Vraneševcima živi podjednak broj Hrvata i Srba koji žive u veoma dobrim odnosima, bez ikakvih međusobnih trzavica. –..