Udruženje žena iz Trpinje osnovano je pre deset godina, a jubilej je proslavilo 4. decembra uz prigodan kulturni program u kom je učestvovalo desetak pesnika sa prostora Vukovarsko-sremske i Osječko-baranjske županije i Vukovarsko srpsko pevačko društvo „Javor“. Druženje sa pesnicima uoči Božića je tradicija koju udruženje neguje još od svog osnivanja pa su i pesme koje su čitali okupljenoj publici u trpinjskom Domu kulture bile prigodnog karaktera dok su Javorovi pevači otpevali nekoliko srpskih božićnih pesama.
I za ovu priliku Trpinjke su prostor dekorisale raznim simboličnim predmetima koji svedoče da dolazi najradosniji hrišćanski praznik Božić. To su mali hlebovi, zatim razni venci puni živopisnih plodova jeseni, žito i sl.
– Ponosna sam na čitav naš rad i sve aktivnosti koje smo tokom proteklih deset godina imali. Obišli smo mnogo naših manastira i u Hrvatskoj i u Vojvodini, a razvili smo i dobru saradnju sa ženama van Hrvatske, iz Sombora i Bačke Palanke gde smo imali izložbe..
Proslava je započela Svetom arhijerejskom liturgijom koju su služili mitropolit zagrebačko – ljubljanski Porfirije, episkop dalmatinski Nikodim, episkop osječkopoljski i baranjski Heruvim, episkop slavonski Jovan i episkop bihaćko – petrovački Sergije.
U svojoj besedi prisutnim vernicima obratio se episkop bihaćko-petrovački G. Sergije izrazivši veliko zadovoljstvo zbog prisustva na ovom svetom mestu.
– Kojim rečima opisati ova tri velika svetila Srpske pravoslavne crkve? Ni jedna reč pohvale ne može opisati ono što su oni učinili za nas, ostavivši nam u nasleđe način na koji ćemo pristupiti Bogu i otvorivši usta svoja hvalu božansku izreći. Pred nama su tri svetiteljska lika, svaki poseban na sebi svojstven način, ali svi oni ipak po mnogome slični. Sveti Vasilije Veliki, Jovan Zlatousti i Grigorije Bogoslov su svetitelji u čijim se ličnostima krije punoća Duha Svetoga koja je iz njih isijavala čitavog života. Zato uopšte nije čudno što ovo učilište nosi njihovo ime, ali upravo to i..
Otkako je i nas, a i ostatak sveta, zadesio ovaj nesretluk od virusa uvedene su određene mere koje su naš dosadašnji način života i mnoge naše navike iz korena promenili. Sve je stalo, fabričke mašine, avioni, vozovi, automobili, uslužne delatnosti, a ljudi se zatvorili u četiri zida i izlaze samo da obave krajnje neophodne poslove ili da kupe nešto u prodavnici, i to uglavnom hranu i higijenske potrepštine.
Nigde više nema zadržavanja, nema priče, nema rukovanja, nema grljenja, a pogotovo ljubljenja. Ni u primislima. Ljudi se zaobilaze u širokom luku, čak se ni u oči ne gledaju i kada se mimoilaze u strahu od nevidljivog i, kako nas uveravaju, vrlo nepredvidljivog, neprijatelja zaustavljaju dah, a mnogi na lice navlače maske koje spremne drže negde ispod brade. Ako neko, ne daj Bože kihne ili se nakašlje beže od njega kao da je gubav. Po povratku kući vrata otvaraju laktom ili u boljem slučaju nogom, koriste stepenice, a izbegavaju liftove i po ulasku u imaginarnu sigurnost svoga dom..
Od novca zarađenog od obrađivanja grobljanske zemlje u prošloj 2018. godini, pravoslavni meštani Čakovaca su u Slavonskom Brodu kupili 75 sadnica čempresa i posadili ih duž staze na groblju.
U akciji su učestvovali Bogdan Simić, Zoran Simić, Stanislav Kovačević, Miroslav Pavković, Nikola i Ela Margetić, Goran Živković, Goran Ivanović, Nemanja Ignjatović, Milovan Pavković, Radovan Trifunović i Milenko Uvalić.
Završetak radne akcije zapečaćen je pečenim prasetom, a meštani ističu kako sada mirne duše mogu dočekati Vaskrs i posvećenje grobova.
Čakovci su jedno od pet naselja opštine Tompojevci nedaleko od Vukovara, a u njima danas živi veoma mali broj pripadnika srpske nacionalne manjine, većinom starijih.
Nekada su u imenu imali i prefiks Sremski, a meštani ih i danas tako nazivaju.
The post Meštani uredili svoje groblje u Sremskim Čakovcima appeared first on srbi hr.
Krajem prošle godine u Crnoj Gori je usvojen Zakon o slobodi veroispovesti u kojem se između ostalog navodi da svi verski objekti koji su kulturna baština, a koji su bili imovina Crne Gore pre gubitka nezavisnosti 1918. godine i kasnije nisu prešli u svojinu neke verske zajednice, postaće državna imovina.
Usvajanje ovog spornog Zakona izazvalo je veliko negodovanje opozicije u crnogorskoj Skupštini, a odmah sutradan po njegovom usvajanju u Nikšiću je sazvan veliki crkveno-narodni sabor, na kojem je liturgiju predvodio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, a tada su i mošti Svetog Vasilija Ostroškog donete iz manastira Ostrog u Nikšić. Ubrzo potom u većini gradova u Crnoj Gori narod je počeo da izlazi na ulice, da se okuplja oko pravoslavnih hramova i da litijama izrazi svoje negodovanje zbog usvojenog Zakona koji je stupio na snagu drugog dana pravoslavnog Božića, odnosno 8. januara.
Talas nezadovoljstva i podrške srpskom narodu i srpskoj crkvi u Crnoj Gori proširio se i van gr..
Članovi srpskih kulturno-umetničkih društava sa prostora istoka Hrvatske imali su, i ove godine, priliku da unaprede svoj rad te usavrše umetničke koreografije i umetničke nastupe. Seminar koji organizuje Zajedničko veće opština pod nazivom „Škola folklora“ omogućio je učesnicima nova saznanja i praktičan rad iz oblasti primene tradicionalnog pevanja u koreografisanom folkloru te srpski vokalni dijalekti i nematerijalno kulturno nasleđe.
Predavač je bila poznati etnomuzikolog i profesor na Fakultetu muzičkih umetnosti u Beogradu dr Sanja Ranković.
– Baviću se dominantno pevanjem Srba koji su se iselili iz Hrvatske u Srbiju sa područja Banije, Korduna i zapadne Slavonije. Bavićemo se i temama prezentacije pevanja na sceni te srpskim vokalnim dijalektima na srpskom etničkom prostoru. Pevanje je bitno, jer pre svega održava jezik naroda. Ovde u regionu je lakše, jer svi sa prostora bivše Jugoslavije govore slične jezike, ali je mnogo teže sa Srbima u dijaspori. Tu se pevanje pokazuje ka..
U sred bukovačkog krša, na području opštine Ervenik, u toku su radovi na izgradnji najvećeg vetroparka u ovom delu Evrope. Vetropark službenog naziva „Krš-Pađene“ proteže se na površini od oko dvadeset i četiri kvadratna kilometra. Po rečima investitora i predstavnika opštine, ali i prema podacima koji stoje u samom projektu, to je po vrednosti druga investicija koja se realizuje u Hrvatskoj, odmah nakon Pelješkog mosta.
Sa planiranjem projekta krenulo se pre više od petnaest godina, ali se na samu realizaciju i početak građevinskih radova čekalo sve do prošlog leta. Uz neophodne dozvole trebalo je istražiti teren, izraditi studije zaštite okoline, snimiti potencijale vetra i sve ostale prednosti i nedostatke jednog ovakvog projekta u naseljenom području. Kada svi radovi na vetroparku budu završeni, punim kapacitetom radiće četrdeset i osam vetro-agregata od kojih će dvanaest biti postavljeno na teritoriji grada Knina, u mestu Oćestovo, dok će preostali biti raspoređeni u četiri sela ..
Akcija je nazvana „Banija je naša kuća“, a SNV će je sprovoditi u saradnji sa županijskim, gradskim i opštinskim većima srpske nacionalne manjine u Sisačko-moslavačkoj županiji, odnosno u mestima Glina, Petrinja, Sunja, Donji Kukuruzari, Majur, Hrvatska Kostajnica i Hrvatska Dubica.
– Temeljem dostupnih statističkih podataka i dosadašnjeg terenskog rada, utvrdili smo da su stanovnici ove pokrajine izloženi siromaštvu i socijalnoj isključenosti. Mnogi od njih žive u ruralnim, ekonomski nerazvijenim i izoliranim krajevima, a glavni izvor primanja su im socijalne naknade. Ova županija spada u potpomognuta područja i najugroženije regione prema stopama rizika od siromaštva i vrednosti indeksa razvijenosti. Osim toga, ova županija je treća po broju pripadnika srpske nacionalne manjine koji čine 12,18 odsto od ukupnog stanovništva, pa se nalazi na listi prioriteta SNV-a – rekla je za Novosti voditeljka akcije Tatjana Dragičević iz Odeljenja a za socijalna i humanitarna pitanja SNV-a.
Iz SN..
Osnovni cilj posta jeste očišćenje duše i tela od telesnih i duševnih strasti i proslavljenje Boga i Njegovih svetih. Pravi post, dakle, ima dve strane, telesnu i duhovnu i sastoji se kako u uzdržanju od mrsne hrane tako i u uzdržavanju od rđavih misli, želja i dela i umnožavanju molitava, dobročinstava i vršenja svih jevanđelskih vrlina. Zato Sveti Vasilije opominje: „Korist od posta ne ograničavaj samo na uzdržavanje od jela, zato što je istinski post udaljavanje od zlih dela.”
Postoje četiri višednevna posta tokom godine, ali je Vaskršnji ili Veliki Post najznačajniji, jer prethodi prazniku Vaskrsenja Hristovog. Osim što je najznačajniji, Vaskršnji Post je nasjtrožiji, ali i najduži.
– Veliki Post je najvažniji post u našoj Crkvi. On je i po trajanju najduži. Naziva se i Sveta Četrdesetnica, zato što sam post traje četrdeset dana, na šta se nadovezuje još jedna sedmica, koja se naziva Strasna sedmica. Po strogosti on je i najstrožiji. Ako pratimo ustav Crkve – tipik, videćemo da s..
Srpsko privredno društvo „Privrednik“ i ove godine, i to peti put po redu, organizovalo je svoju tradicionalnu humanitarnu likovnu koloniju u Gornjem Budačkom na Kordunu nadomak Karlovca, rodnom mestu velikog dobrotvora i osnivača ovog humanitarnog društva Vladimira Matijevića.
Ovogodišnja kolonija održana je 15. i 16. juna i imala je međunarodni karakter jer je okupila slikare iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i prvi put grupu slikara iz Slovenije.
– Nažalost, ove godine slikari iz Srbije zbog drugih obaveza nisu mogli da dođu iako su svih prethodnih godina bili naši redovni gosti. Kolonija je bila veoma uspešna, okupila je desetak slikara čiji radovi su nastajali u živopisnoj i prelepoj prirodi Korduna. Nastalo je dvadesetak slika koje će, kao i svake godine, biti prodane na našim humanitarnim aukcijama, a sav prihod od njihove prodaje biće upotrebljen za stipendiranje učenika i studenata. Sve su to školovani akademski slikari različitih senzibiliteta i koji slikaju različitim tehni..