Dušu Kosmeta doneli u Frankfurt

U Hramu Vaskrsenja Gospodnjeg u Frankfurtu svečano je obeleženo 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve. Sveti Sava je davne 1219. godine u Nikeji dobio autokefalnost za SPC i time uveo srpski narod u pravoslavnu porodicu, rečeno je, između ostalog, tokom celovečernjeg programa, u kome je učestvovalo Kulturno-umetničko društvo Kopaonik iz Leposavića.

Svetkovina za pamćenje

Nakon 3. maja, kada je dan Svetog Nikolaja Srpskog, svoju hramovnu slavu, Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Berlinu obeležila je i crkveno-narodnim saborom Svetog Nikolaja Srpskog u proteklu nedelju, a na dan Svetog Vasilija Ostroškog.

Amil sanja dres „orlova“

San roditelja je da njihovo dete bude zdravo, pametno i napravi veliku karijeru. San bračnog para Edise i Enisa Šiljevića iz Frankfurta počeo je da ispunjava sin Amil (12) koji je prvi golman Ajntrahta iz Frankfurta u selekciji U13 (fudbaleri do 13 godina). O Amilovom velikom talentu i kvalitetu govori to što već nastupa za stariju selekciju. Još dok je igrao u frankfurtskom Nidu, gde je počeo da trenira fudbal sa nepunih pet godina njegov talenat su prepoznali skauti Frankfurta, Majnca, ofenbaškog Kikersa i Ajntrahta. Amilova želja bila je da pređe u Ajntraht gde je od devete godine. – Na svakom turniru na kome je igrao Ajntraht iz Frankfurta, Amil je bivao proglašen za najboljeg golmana, a često se dešavalo da njegove odbrane odlučuju o pobedama njegovog tima. Od malih nogu je voleo fudbal i htela ga je lopta. Ne mogu precizno da kažem da li bolje igra ili brani, ali je on odlučio da bude golman i ja sam se saglasio sa njegovom odlukom – kaže nam ponosni tata Enis. – Volim da igram..

Andrić i Dositej kao diplomate

U okviru Sajma knjiga u Frankfurtu, Generalni konzulat Srbije u Frankfurtu je u saradnji s Ministarstvom kulture Srbije i Privrednom komorom priredio književno veče na temu – Prevođenje kao vrsta kulturne diplomatije. Predavanje su u velikoj sali konzulata održali Robert Hodel, profesor Instituta za slavistiku u Hamburgu i dr Dragana Grbić, naučni saradnik Instituta za slavistiku u Kelnu. Oni su kroz razgovor predstavili dela Dositeja Obradovića i Ive Andrića. Dragana Grbić je za „Vesti“ istakla da je pre svega, prijatno iznenađena, pre svega odzivom. – Retkost je da na ovom govornom području sala bude ne puna, nego prepuna, da toliko ljudi dođe na ovakvo knjževno veče. Govorili smo o nekim najistaknutijim predstavnicima naše kulture čija su dela bila prevođena na najviše jezika, među kojima je svakako delo našeg jedinog nobelovca Ive Andrića, koji je dočekao da dobije kritičko izdanje. Taj projekat je 2017. godine pokrenuo Upravni odbor „Zadužbine Ive Andrića“. Govorili smo i o Dosit..

Minhen ne pamti ovakvo veselje

Uoči Međunarodnog dana žena KUD Kolo iz Minhena organzovalo je proslavu sa gostima iz šest kulturno-umetničkih društava iz Srbije, Austrije i Nemačke. Sa folklorašima domaćina u prepunoj dvorani gimnazije „Verner fon Simens“ u čast Dana žena nastupili su gosti iz Srbije: KUD Polet iz Beograda i KUD „Dimitrije Katić“ iz Svilajnca, iz Austrije su stigli KUD Ostrog iz Inzbruka i KUD Srbija iz Braunaua, a iz Nemačke KUD „Sveti Sava“ Augzburg i SKUD Mladost Rozenhajm. Oko 350 gostiju i domaćina uživalo je družeći se uz folklor, muziku, igru i pesmu. U ponoć između subote i nedelje, najavljujući dolazak praznika, domaćini su dame počastili pićem, a veselje je nastavljeno i u prvim satima Dana žena. O tome kako su gosti doživeli ovo slavlje govori i utisak jedne od slavljenica te večeri, koja je izjavila da dugo živi u Minhenu, ali da lepšu i veseliju proslavu nije videla. Ona ističe da je prema sadržaju proslave, atmosferi i zalaganju organizatora ulaz od samo 10 evra mogao da bude i 30 evr..

Sa zemljacima u školu nemačkog

Aktivnosti Srpsko-nemačke zajednice Mladost Berlin, oživljene su ponovo, posle prolećnog naleta korone i letnje pauze. O probama folklora „Vesti“ su pisale prošle nedelje, a u prostorijama udruženja škola nemačkog jezika radi punom parom, stigla je i Marija Aleksić nova učiteljica za srpsku školu koja će početi narednog vikenda, a četvrtkom je otvoreno savetovalište za one koji još imaju problema oko snalaženja u Berlinu. Miladin Gavrilović, predsednik SNZ Mladost ističe da im je namera da pomognu našim ljudima koji dolaze u Berlin. – Ne želimo da se naši ljudi „zaglibe“ u lavirint nemačkog zakonodavstva, pa organizujemo savetovanja da im olakšamo početno snalaženje. Sećam se da sam sa roditeljima išao na slična savetovanja. To se vremenom izgubilo, mi sada gledamo da pomognemo. Svi koji imaju pitanja ili probleme u vezi sa nalaženjem posla ili stana i bilo koje druge nedoumice, mogu da dođu četvrtkom od 18 do 20 časova i dobiju informacije koje će im biti od koristi. Time se za sad..

Najlepši je doček u matici

Lična arhivaSLAVILI I ROĐENDAN: Božinovići sa rodbinom i prijateljima Velika većina naših ljudi koji žive i rade u Austriji, tradicionalno novogodišnje i božićne praznike provodi u domovini, uz porodicu i prijatelje iz rodnog kraja. Tako je bilo i ove godine, kada je praznik pao na vikend. Među svojima, domaćinski, uz bogatu trpezu, veselo i emotivno

Veselje uz prijatelje

B. Rankov Gošin Baš kako treba: Dame bile najraspoloženije Članovi Srpsko-nemačke zajednice Mladost iz Berlina iskoristili su subotu pred 8. mart da u opuštenoj i izuzetno veseloj atmosferi proslave Dan žena, bez bojazni da sledećeg dana moraju da rane na posao. Prostorije kluba maksimalno su iskorišćene, a oni koji sede i oni koji igraju kolo

Tri decenije pojanja i sloge

B. ĐorđevićNajava programa povodom 30-godišnjice hora Pokretanje Crkvenog hora “Sveti Stefan Dečanski”, upotpunilo je Srpsku pravoslavnu crkvenu opštinu Berlin, nakon što su Srbi u Berlinu dobili svoju crkvu. I tako se navršilo 30 godina postojanja ovog hora, što je obeleženo svečanim koncertom u crkvi. Daleke 1994. godine, prvi čovek hora Beogradske patrijaršije, Vladimir Milosavljević, pokrenuo

Ikone daju život hramu

U Hramu Vaskrsenja Gospodnjeg na Galusu u Frankfurtu nastavljeno je ikonopisanje. Prošle nedelje su postavljene skele koje dopiru do plafona. Skele su postavljali majstori iz firme K&B bau iz Milhajma.