Nemačkoj nedostaje 50.000 negovatelja. Ministar zdravlja Jens Špan želi da taj problem želi rešiti uz pomoć radne snage iz inostranstva. Ali u doba pandemije korona-virusa to nije baš lako, piše DW.COM. „Jednog dana ćeš da pričaš kako si uspeo u životu. Bićeš primer drugima“ – to piše ispo jedne fotografije koju je Herbert Otoniel Perez Viktoriano postavio na Fejsbuk. Zvuči kao velika vizija, ali Perez Viktoriano je već sada za mnoge uzor. Taj 29-godišnjak iz južnog Meksika dobio je posao u berlinskoj klinici Šarite. Tamo radi kao negovatelj i brine o pacijentima koji boluju od zaraznih i plućnih bolesti. Radi od novembra 2018. zajedno s 20 drugih negovatelja i medicinskih sestara iz Meksika. Ali njegov put do Nemačke nije bio jednostavan. Krajem 2016. se u svojoj domovini javio na oglas agencije za posredovanje u pronalaženju posla u inostranstvu i počeo da uči nemački jezik. Do tada je već godinu dana radio kao negovatelj. Ali neposredno pre nego što je trebalo da krene u Nemačku, ..

Poziv na bal

U Dominikus centru u Minhenu, u delu grada Harthof, svoju slavu proslavilo je Srpsko kulturno društvo "Sveti Sava".

Praznik u znaku korone

Podizanje Časnog krsta ili Krstovdan koji hrišćani od 326. godine slave kao dan na koji je carica Jelena, majka rimskog cara Konstantina pronašla krst na kome je stradao Hristos, veliki je praznik i kod Srba. U hramu Svetoga Save u Hanoveru zbog korone i zahtevanog odstojanja tri prostorije bile su pune vernika, a sveštenik Aleksandar Perković koji je služio sa đakonom Slavkom Bosančićem i čtecom Matijasom Borhardom koristio je mikrofon. Za pevnicom, hor je predstavljao Lazar Radujković. – Podizanje Časnog krsta, u stvari je istorijski praznik, a današnji, jesenji Krstovdan razlikuje se od onog koji je vezan uz Bogojavljenje i Jovandan, kada je Sveti Jovan na reci Jordan krstio Hrista – pojasnio je sveštenik Perković u besedi, koju su vernici slušali sedeći na stolicama koje su od izbijanja korone, zbog držanja potrebnog odstojanja, u srpskoj crkvi postale obavezan nameštaj. Narod se posle liturgije družio u porti, ali oni koji su uz razgovor želeli da imaju i „obaveznu“ kafu, zbog ne..

Pisci slavili uz frulu i gusle

Članovi Literarnog udruženja "Zdravko Đekić" iz Vajblingena kod Štutgarta su sa gostima već obeležili pesničku Novu godinu u prostorijama SSK Bratstvo. Tradicionalno okupljanje pred kraj kalendarske godine otvorio je svojom frulom pesnik Veljko Šljuka, a domaćin Radovan Lepanović zahvalio svima na dolasku.

Zapisi iz doba korone

U Hamburgu je Namir Radojković, novinar i pisac iz Pančeva, predstavio svoju prvu knjigu, pesmaricu „Čini mi se da sanjam“ i špijunski triler „Zapad-Istok“. O Radojkovićevim književnim delima govorili su Snežana Minić Veljović, pisac i kritičar Milan Dobričić iz Libeka. Na ovoj veoma uspeloj književnoj promociji u publici su se našli Lidija Ivanović, vicekonzul Srbije u Hamburgu i prof. dr Robert Hodel sa katedre za slavistiku Univerziteta u Hamburgu. Na početku literarne večeri okupljeni su minutom ćutanja odali počast poznatom filmskom reditelju Goranu Paskaljeviću, koji je nedavno preminuo u Parizu. Autor Namir Radojković kaže da je poeziju pisao još u srednjoj školi, ali da mu je pravi izazov bilo pisanje špijunskog trilera. Snežana Minić Veljović, pisac i kritičar, kaže da ono što je posebno lepo u pesmarici, „Čini mi se da sanjam“, optimizam i pozitivna osećanja kojima se slavi život. Učiti decu da čitaju: Slađana Rasulić – Ova zbirka pesama ima četiri različita ciklusa. Poseb..

Priča o osam vekova SPC

Istoričar Dejan Ristić iz Beograda je proteklog vikenda u Hramu vaskrsenja Gospodnjeg u Frankfurtu održao predavanja na temu 800 godina postojanja Srpske pravoslavne crkve. U bezmalo tročasovnom predavanju dobar deo protekao je u razgovoru sa publikom.
SVETOSAVSKO OKUPLJANJE NAŠIH LEKARA I STOMATOLOGA U ŠTUTGARTUNA MLADIMA BAL OSTAJE Pozdravnom rečju dr Milije Obradovića i duhovnim pesmama crkvenog hora "Sveti knjaz Lazar" u subotu uveče u Štutgartu otvoren je dvanćsti po redu bal naših lekara i stomatologa u Nemačkoj. Prema rečima organizatora, akcenat je...

Premijera u crkvi

Z. VicelarevićPublika pred projekciju Film “Sveta Petka – Krst u pustinji” prikazan je u hramu Vaskrsenja Gospodnjeg na Galusu u Frankfurtu. Projekciji su, na radost brojne publike, prisustvovali i glumica Milena Predić, koja u filmu ima naslovnu ulogu i Hadži Aleksandar Đurović, reditelj i scenarista. Film je urađen po knjizi “Petkana” Ljiljane Habjanović Đurović, bestseleru

Zbog Jeleka se i odmor odlaže

Maratonsku folklorijadu u pravom smislu reči realizovala je velika porodica folkloraša okupljena u KUD-u Jelek iz Vupertala. Pred više od 700 gostiju nastupilo je 12 folklornih ansambala, od kojih su dva prelazila i granice. KUD Tamo daleko došao je iz Roterdama u Holandiji, a ansambl „SvetiNikola“ iz Pjerfita u Francuskoj. Sanja Nedić je najavljujući „smotru nad smotrama“ navela da će uz domaćine nastupati dortmundska „Srbija“, Borac Solingen, Ambasador iz Kelna, Radost iz Leverkuzena, Izvor Reklinghauzen. Iz Fersmolda je stigao ansambl Jeleče, iz Hama KUD „P. P. Njegoš“, a iz Esena KUD Kolo. Veliki folklorni spektakl blagoslovio je novi paroh vupertalski protojerej-stavrofor Zoran Ilić. Članovi Jeleka nikada ništa ne prepuštaju slučaju pa su i ovaj put svi bili u akciji za svoju decu kako od milja nazivaju članove folklornog ansambla. Da su bili dobri domaćini potvrđuju i reči onih koji su došli na zabavu. Svi gosti su bili oduševljeni i puni pohvala za domaćine na čelu sa predsedn..

Minhen ne pamti ovakvo veselje

Uoči Međunarodnog dana žena KUD Kolo iz Minhena organzovalo je proslavu sa gostima iz šest kulturno-umetničkih društava iz Srbije, Austrije i Nemačke. Sa folklorašima domaćina u prepunoj dvorani gimnazije „Verner fon Simens“ u čast Dana žena nastupili su gosti iz Srbije: KUD Polet iz Beograda i KUD „Dimitrije Katić“ iz Svilajnca, iz Austrije su stigli KUD Ostrog iz Inzbruka i KUD Srbija iz Braunaua, a iz Nemačke KUD „Sveti Sava“ Augzburg i SKUD Mladost Rozenhajm. Oko 350 gostiju i domaćina uživalo je družeći se uz folklor, muziku, igru i pesmu. U ponoć između subote i nedelje, najavljujući dolazak praznika, domaćini su dame počastili pićem, a veselje je nastavljeno i u prvim satima Dana žena. O tome kako su gosti doživeli ovo slavlje govori i utisak jedne od slavljenica te večeri, koja je izjavila da dugo živi u Minhenu, ali da lepšu i veseliju proslavu nije videla. Ona ističe da je prema sadržaju proslave, atmosferi i zalaganju organizatora ulaz od samo 10 evra mogao da bude i 30 evr..