Danas 29-godišnjica smrti Josipa Broza Tita

Doživotni predsednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josip Broz Tito umro je 4. maja pre 29 godina u Ljubljani, a njegovi posmrtni ostaci čuvaju se u Kući cveća, u Beogradu.

Tito je rođen u Kumrovcu 1892. godine, a tačan datum njegovog rođenja nije poznat, mada je rođendanom smatran 25. maj, što je proslavljano godinama „Štafetom mladosti“ i velikim sletom.
Kao austrougarski kaplar učestvovao je u Prvom svetskom ratu, između ostalog i u borbama protiv srpske vojske. Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915. godine, posle čega je pobegao iz zarobljeništva i učestvovao u Oktobarskoj revoluciji.
U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca se vratio krajem oktobra 1920. godine, kada je postao član Komunističke partije, a 1937. godine njen generalni sekretar, voljom Staljina, posle smenjivanja i streljanja Milana Gorkića.
Radio je 1936. i 1937. godine u Kominterni, u Moskvi, u vreme kada je likvidiran znatan broj jugoslovenskih komunističkih prvaka. Kao vođa KPJ predvodio je u Drugom svetskom ratu Partizanski pokret (Narodnooslobodilačka vojska).
Iz rata je izašao kao legendarni vođa. Osim borbe protiv okupatora jedinice pod njegovom komandom sprovele su komunističku revoluciju – tokom i nakon rata. U zanosu „revolucionarne pravde“ nestale su desetine hiljada nekomunista pod maskom „borbe protiv saradnika okupatora“, čime je nepovratno uništen čitav građanski sloj.
Odbio je Staljinov pritisak 1948. godine i rezoluciju Informbiroa nakon čega je decenijama dobijao značajnu finansijsku i vojnu podršku SAD.
Rezoluciju Informbiroa iskoristio je za masovni obračun sa „informbiroovcima“ i „staljinistima“ ali i drugim političkim protivnicima.
Simbol terora i obračuna sa neistomišljenicima iz tog perioda je zloglasni zatvor na Golom otoku.
Broz je jedan je od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj.
U unutrašnjoj politici ostavio je ustrojstvo koje je na kraju dovelo do raspada Jugoslavije.
Josip Broz sahranjen je 8. maja 1980. godine, u Beogradu, a na njegovoj sahrani bilo je prisutno 209 delegacija iz 127 država sveta.