četrnaest godina od početka hrvatske vojne akcije Oluja

U Srbiji suze i parastos, u Hrvatskoj Dan pobede i domovinske zahvalnosti

Prošlo je četrnaest godina od početka hrvatske vojne akcije „Oluja“ koja se ubraja u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ sa tragičnim bilansom – masovnim egzodusom više od 200.000 Srba iz Hrvatske. Samu vojnu akciju i period nakon nje, obeležili su brojni ratni zločini koje su pripadnici hrvatske vojske, ali i civili počinili nad srpskim civilima.

Na evidenciji dokumentaciono-informativnog centra „Veritas“ nalaze se imena 1.922 poginula i nestala Srbina u „Oluji“, među kojima je devetnaestoro dece, a čak 1.192 civila je starije od 60 godina.

I dok će danas, na četrnaestogodišnjicu „Oluje“ u Srbiji mnogi oplakivati ubijene i nestale, prognani se prisećati svojih domova, Republika Hrvatska će proslavljati.

Naime, U Hrvatskoj je 5. avgust državni praznik, koji se slavi kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti za akciju „Oluja“ kojom su pod hrvatsku upravu vraćeni poslednji delovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica. Od 2000. taj dan se obeležava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske. Zato su najviši hrvatski zvaničnici, predsednik Stjepan Mesić, premijerka Jadranka Kosor i predsednik Sabora Luka Bebić čestitali juče svim građanima te praznike koji se simbolično obeležavaju sutra, 5. avgusta, na dan kada su hrvatske vojne snage ušle u grad Knin.

Inače, akcija „Oluja“ počela je, podseća Beta, 4. avgusta 1995. godine ofanzivom Hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane na područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije (samoproklamovana Republika Srpska Krajina). Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu. Učestvovalo je 138.500 pripadnika Hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika.

Vojna operacija „Oluja“ preduzeta je uprkos tome što je dan ranije, najpre na sastanku u Ženevi, a zatim i u Beogradu, srpska delegacija prihvatila predlog međunarodne zajednice poznat kao Plan Z-4 za mirnu reintegraciju u Hrvatsku, uz čvrste garancije da srpska Krajina neće biti napadnuta.

Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i severnoj Bosni krenule ka Srbiji.

Vlasti u Srbiji su izbegličke kolone upućivale u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i pokrajinu Kosovo, odakle je više hiljada Srba ponovo izbeglo polovinom jula 1999. godine, nakon NATO bombardovanja SRJ.

Za vreme Tuđmanovog režima hrvatske vlasti su negirale optužbe o etničkom čišćenju.

Penzionisani general Glavnog štaba Hrvatske vojske Janko Bobetko izjavio je u avgustu 2001. zagrebačkom „Jutarnjem listu“ da je on autor plana akcije „Oluja“ i da je vojni vrh sa tadašnjim predsednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom tu operaciju pripremao dve godine.

Hrvatske vlasti su na kraju prihvatile saradnju sa Tribunalom u Hagu i tom sudu su dostavile na desetine obrađenih slučajeva najtežih zločina počinjenih tokom i nakon vojno-policijskih akcija „Bljesak“ i „Oluja“.

Tadić o Oluji

Predsednik Srbije Boris Tadić razgovarao je juče, povodom obeležavanja 14.godišnjice akcije „Oluja“, sa delegacijom Udruženja porodica nestalih i poginulih u Hrvatskoj, koju je predvodio predsednik Udruženja čedomir Marić. Kako je saopštila Pres služba predsednika Srbije, delegacija je, javlja FoNet, upoznala Tadića sa problemima sa kojima se članovi Udruženja suočavaju i izrazila nezadovoljstvo što proces ekshumacije i identifikacije žrtava, stradalih tokom rata u Hrvatskoj, teče sporo. Predstavnici Udruženja su istakli da se, prema njihovim podacima, oko 2.230 osoba srpske nacionalnosti vode kao nestale u Hrvatskoj. Tadić je naglasio da su povratak izbeglih, problemi vezani za povraćaj imovine Srba u Hrvatskoj, kao i proces ekshumacije i identifikacije žrtava, pitanja koja moraju da se rešavaju u okviru poboljšanja sveukupnih bilateralnih odnosa dve zemlje, Srbije i Hrvatske.

Crvene ruže po Petrovačkoj cesti

Parastos i komemoracija poginulima u hrvatskoj vojnoj akciji „Oluja“ održaće se danas u crkvi svetog Marka u Beogradu u 11 časova, saopštio je Komeserijat za izbeglice Vlade Srbije. Kako se navodi, izbeglicama koje žive u unutrašnjosti Srbije i koje žele da prisustvuju parastosu, a poseduju izbegličku legitimaciju, obezbeđen je besplatan prevoz železnicom u oba pravca. Prognanici iz bivše RSK će danas u obnovljenim hramovima prisustvovati parastosu žrtvama „Oluje“, a prilikom povratka u Srbiju, će Petrovačkoj cesti, kojom su putovali u izbeglištvo, položiće crvene ruže. Sa mosta na graničnom prelazu Sremska Rača, gde su pre 14 godina prešli u Srbiju, u Savu će baciti vence i cveće.

Mesić čestitao „veliki i značajan praznik“

„Svim građankama i građanima Republike Hrvatske čestitam veliki i značajni praznik – Dan pobede i domovinske zahvalnosti. Na taj dan sećamo se i ove godine odlučujuće pobede koja je omogućila da Hrvatska uspostavi svoju suverenu vlast na najvećem delu do tada okupirane teritorije“, piše u čestitki hrvatskog predsednika Stjepana Mesića. Mesić dodaje, javlja Beta, kako građani Hrvatske žele graditi zemlju mira, ravnopravnosti građana i željenog napretka i da nastavljaju da se bore za državu koja „s pravom i razlogom traži svoje mesto u evropskoj porodici demokratskih država i naroda“. „To je naša obaveza prema svima koji su se tokom naše mukotrpne istorije borili za hrvatsku slobodu, ali i prema budućim generacijama koje imaju pravo živeti u naprednoj i civilizovanoj Hrvatskoj“, piše u Mesićevoj čestitki.


Suđenje Gotovini još traje

Za zločine počinjene tokom operacije „Oluja“ haški Tribunal je 26. jula 2001. otpečatio optužnicu protiv penzionisanog hrvatskog generala Ante Gotovine, koji je bio komandant operacije „Oluja“. Gotovina je od tada bio u bekstvu. Uhapšen je u Španiji 7. decembra 2005. i izručen Haškom tribunalu. Optužnica protiv Gotovine je, odlukom Pretresnog veća Haškog tribunala, spojena sa optužnicom druge dvojice generala, Ivanom čermakom i Mladenom Markačem i suđenje je u toku.