Za sada ništa od zamene ličnih dokumenata u Srbiji

ZA SADA NIŠTA OD ZAMENE LIčNIH DOKUMENTA U SRBIJI

NOVI PASOŠI NA čEKANJU

• Najavljena zamena putnih isprava, ličnih karata i vozačkih dozvola moraće da sačeka rezultat referenduma u Crnoj Gori

Izdavanje novih ličnih dokumenata građanima, sva je prilika, neće početi u januaru iduće godine. Da bi se lične karte, pasoši, vozačke dozvole i oružni listovi menjali, prethodno Skupština Srbije mora da usvoji novi zakon koji će precizno odrediti kako se nova dokumenta izrađuju i pod kojim uslovima izdaju. Nacrt zakona postoji u Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali još nije dostavljen poslanicima na usvajanje. Kao pravi razlog za odugovlačenje sa uvođenjem novih dokumenata pominje se pre svega iščekivanje raspleta sudbine Državne zajednice Srbije i Crne Gore. Naime, dobar primer bi bili pasoši na kojima mora pisati ime države, a niko u Srbiji ne bi mogao da sa sigurnošću kaže kako će se zvati zemlja u kojoj će živeti posle najavljenog referenduma u Crnoj Gori, koji je najavljen za april iduće godine. Tehnologija izrade novih pasoša je, za srpske prilike, dosta skupa da bi moglo da se menja nekoliko miliona putnih isprava za pola godine. Oprema vredna 20 miliona dolara je nabavljena još 2003. godine, ali još nije instalirana u policijskim stanicama širom zemlje.

Zamena traje sedam godina

Postojeća dokumenta biće zamenjena novim u narednih sedam do deset godina, u skladu sa važnošću starog dokumenta. Lična karta je, prema novim propisima, osnovni dokaz identiteta i potrebno ju je imati da bi se dobile ostale isprave. Dokumenta će biti u koloru, ali različitih boja, tako da će se lako raspoznavati. Podaci u novim dokumentima, za razliku od sadašnjih, biće pisani kako se pišu na maternjem jeziku građana. Tako će umesto Janoš pisati „Ja’nos, kako se ime piše na mađarskom jeziku.
– Kada građani za ličnu kartu predaju izvod iz matične knjige rođenih, izvod iz državljanstva, ta dokumenta će ući u sistem i nije potrebno da kasnije, recimo kod izdavanja pasoša, ponovo predaju ta dokumenta. Jednom uzeta fotografija, kao i potpis i otisak prsta, takođe su u sistemu i biće korišćeni i za druga dokumenta. Građani će u roku od tri dana od podnošenja zahteva dobiti tražena dokumenta koja će im biti dostavljena na adresu koju oni navedu. Sve to smanjuje novčane izdatke – kaže pukovnik Milićević.

Mediji su pre šest meseci preneli zahtev Evropske unije u kojem se navodno od Srbije traži da 1. januara 2006. godine počne sa zamenom ličnih dokumenata ako želi da se nađe na takozvanoj beloj šengenskoj listi. Novi pasoši jesu jedan od uslova za „beli Šengen“, ali nisu i jedini, niti je naloženo da se nova dokumenta izdaju od januara sledeće godine. Prema najavama iz MUP-a, realno je da novi pasoši i lične karte počnu da se izrađuju od leta ili jeseni iduće godine, kad bi već trebalo da bude razjašnjena sudbina države.
Pukovnik Saša Milićević, zamenik načelnika Uprave za informatiku MUP-a Srbije, najavio je da će građani Srbije najdalje od 2006. godine dobijati nova dokumenta koja će sadržati biometrijske podatke odnosno skeniran otisak prsta, a možda i skeniran presek zenice oka, što je manje verovatno. Nove lične karte imaće i skeniranu fotografiju i lične podatke (datum i mesto rođenja, matični broj, adresa…) koji će uz potpis vlasnika biti pohranjeni na čipu.

Primer Hrvatske i BiH

Nekoliko zemalja već primenjuje elektronski nacionalni dokument, dok je u drugim zemaljama ovaj projekat u toku. Posebno su ovaj sistem razvile Belgija, Estonija, Finska, Italija, Austrija, Makao, Malezija, Izrael, Kanada, Velika Britanija i SAD. Kad je reč o okruženju, sličan sistem postoji, ali se ipak neznatno razlikuje od onog koji bi trebalo da bude primenjivan u Srbiji. Pasoši u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini nemaju čip sa elektronskim potpisom, ali se svi ti podaci nalaze na ličnim kartama. Ipak, iako BiH ima moderna dokumenta, država nije na beloj Šengen listi. Hrvatska, sa druge strane, ima tu privilegiju.

– Reč je o sistemu koji je proizvela „Motorola“. Oko 1.200 radnih stanica će biti instalirano u stanicama policije na celoj teritoriji republike, sa mogućnošću pristupa centralnoj, nacionalnoj bazi podataka – kaže pukovnik Milićević.
Primenom savremenih softvera za istrage trebalo bi još više da se podigne efikasnost rasvetljavanja najtežih krivičnih dela. Lakše će se kontrolisati prelazak državne granice, kao i razmena podataka sa drugim policijama u regionu i ostatku Evrope.
Osnovni razlozi za uvođenje elektronskih ličnih dokumenata širom sveta su pouzdana identifikacija građana, sprečavanje falsifikovanja i zloupotreba, mašinska čitljivost podataka na dokumentu, veća efikasnost državne administracije. Nova elektronska identifikaciona dokumenta građani će dobijati za kraće vreme i, ako ne budu jeftinija, sigurno neće biti skuplja nego sada, a zbog bezbednosne zaštite onemogućena je i njihova zloupotreba i falsifikovanje – kažu u MUP-u Srbije.

Skeniranje

Pored otiska prstiju i eventualno zenice oka, kao pouzdana metoda provere identiteta uvodi se i skeniranje crta lica. Upravo ova tehnologija je najkorišćenija u SAD koje su od oktobra ove godine uvele posebne propise za izgled pasoša osoba koje ulaze na njenu teritoriju.