ViŠe od 30 zapadnih intelektualaca pisalo Tadiću

U Srebrenici zločin, ali ne i genocid

Više od trideset američkih i evropskih intelektualaca u otvorenom pismu traži od predsednika Srbije Borisa Tadića i srpskih poslanika da ne usvoje rezoluciju kojom bi zločin u Srebrenici okarakterisali kao genocid
Dobro informisana publika na Zapadu zna da je Vojska Republike Srpske za tri dana ubila otprilike onoliko muslimana koliko su pobile muslimanske snage u opsadi srpskih sela oko Srebrenice tokom tri godine. Ništa ne može da razdvoji jedan zločin od drugog, ni to što je u jednom slučaju izvršenje zločina bilo intenzivnije. U nečasnom građanskom ratu, u kom sve strane čine zločine, sve nevine žrtve imaju pravo na saosećanje. Stavljanje patnji jednog naroda na pijedestal ugrožava pravo drugih na jednaku meru saosećanja, u ovom slučaju srpskih civila iz razorenih sela oko enklave Srebrenica“, između ostalog piše u obraćanju zapadnih intelektualaca.

Oni su predsedniku Srbije i našim parlamentarcima poručili da je još otvoreno pitanje šta se tačno dogodilo u Srebrenici i da kritički mislioci širom zapadnog sveta preispituju prihvaćenu verziju događaja, koju je prema njihovim rečima oblikovala ratna propaganda.

Svetski intelektualci su poručili srpskim vlastima da ne bi bilo mudro da se Srbija formalno obaveže da prihvata onu verziju događaja koja je zasnovana na tankim dokazima, a mogla bi da ima dalekosežne moralne i političke posledice na Srbiju i njen narod, kao i da bi na taj način umanjili pravni koncept genocida kao fenomena, što bi moglo da se okarakteriše kao uvreda nevinih žrtava političkog nasilja svuda u svetu.

Ne samo da bi Srbija, aktom svog parlamenta, sama sebe stavila u istu ligu sa nacističkom Nemačkom, već bi to implicitno potvrdilo i stav da je Republika Srpska zasnovana na genocidu i time bi se ugrozila njena egzistencija. Na kraju, to bi izložilo srpske poreske obveznike mogućnosti da plate više milijardi evra za eventualnu naknadu štete“, upozoravaju svetski intelektualci, među kojima su američki akademik Edvard Herman, Klaus Hartman, predsednik Nemačke asocijacije slobodnih mislilaca, Velko Valkanov, predsednik bugarskog Nacionalnog saveta za mir, Džonatan Ruper, nekadašnji politički analitičar BBC-ja, i još desetine novinara i mislilaca.