Tadić i Koštunica o stavu SAD

Tadić i Koštunica o stavu SAD

Boris Tadić izjavio da se Srbija protivi stavu Vašingtona o nezavisnom Kosovu, a Vojislav Koštunica odbija svaku „trgovinu” Kosovom. Kako se navodi u saopštenju iz Kabineta predsednika Republike, Tadić je rekao da je Srbija „evropska i demokratska zemlja koja ima puno legitimno pravo da, na osnovu međunarodnog prava, političkim i mirnim putem brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet”. „Predsednik Srbije smatra da bi bilo veoma štetno da bilo koja zemlja prizna nezavisnost Kosova i Metohije mimo odluke Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija”, navodi se u saopštenju. Tadić je takođe ocenio da otvorenim i konstruktivnim dijalogom Beograd i Priština mogu doći do prihvatljivog rešenja koje će biti „na dobrobit i Srba i kosovskih Albanaca”. „Najuticajnije zemlje moraju imati u vidu da rešenje budućeg statusa Kosova i Metohije mora doneti dobro i Srbima i kosovskim Albancima, ali i čitavom regionu”, naveo je Tadić. Predsednik Srbije je „najodlučnije odbacio bilo kakvu mogućnost prihvatanja kompenzacije za gubitak dela teritorije”.

„Ključ za Kosovo je pravo a ne sila”Predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica izjavio je danas da SAD „raspolažu velikom silom”, ali da „ključ za rešavanje pitanja Kosova nije u sili, već u poštovanju međunarodnog prava i Povelje UN”.
„Svaki pokušaj da se politikom sile, pravnim nasiljem proglasi jednostrana nezavisnost, osuđen je na neuspeh. To se ponajmanje može popraviti američkom ponudom sa najvišeg mesta da Kosovo dobije nezavisnost, a da Srbija bude nagrađena ulaskom u NATO”, izjavio je Koštunica.

Prema njegovim rečima, Srbija odbacuje svaku vrstu ovakvog razgovora i svaku pomisao da bi mogla da se pogađa i trguje svojom teritorijom.

Kosovo test odnosa Rusije i Zapada
Pitanje Kosova biće prvi pravi test novih odnosa između Rusije i Zapada, ocenjuje agencija za strateška istraživanja Stratfor.
„Moskva pokušava da iskoristi Srbiju kao sredstvo za potkusurivanje, ali i kao oruđe kojim će držati pažnju Zapada daleko od ruskih granica, jer želi da konsoliduje svoju moć. Putinu je potrebna kriza kako bi dokazao da Rusija može direktno da se suprotstavi Zapadu, a Kosovo se savršeno uklapa u to”, ocenjuje Stratfor u analizi situacije na Kosovu.

SAD su obećale Kosovu nezavisnost, a Rusija će sada pokušati da spreči Vašington da ispuni obećanje, navodi agencija i dodaje da su razgovori o Kosovu na samitu G8 bili više posvećeni činjenici da je ono „prvi realan test odnosa globalnih sila”, nego sporazum koji će doneti korist Kosovu.

„Kako Rusija, Francuska i Nemačka dobijaju nove uloge u međunarodnoj zajednici, pitanje Kosova našlo se uhvaćeno između suprotstavljenih interesa ovih sila i SAD”, navodi agencija.

Stratfor u analizi pod nazivom „Kosovo deli međunarodnu zajednicu” upozorava da i Srbi i Albanci postaju nestrpljivi zbog odlaganja i dodaje da je kosovskim liderima dosta čekanja i da su spremni da proglase nezavisnost, sa podrškom UN ili bez nje.

„Najveća prepreka nezavisnosti Kosova je Rusija, i to najviše zbog ličnih motiva Moskve”, navodi agencija.

Stratfor podseća da je francuski predsednik Nikola Sarkozi posle neuspelih pregovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom predložio šestomesečno odlaganje odluke kako bi Srbi i Albanci nastavili sa pregovorima i kako bi se izbegla podela u međunarodnoj zajednici.

Putin je odbio takvu ideju, kao i nemačka kancelarka Angela Merkel, koja se približava kraju šestomesečnog predsedavanja EU.

Ne čudi, navodi agencija, što Angela Merkel želi da iskoristi pitanje Kosova kako bi učvrstila „svoju zaostavštinu kao predsedavajućeg EU i pomogla Srbiji u razgovorima o članstvu u EU kao nagradi za napuštanje Kosova”.

Stratfor navodi da je Putin, u razgovorima sa srpskim premijerom Vojislavom Koštunicom, obećao da će pomoći Srbiji u rešavanju njenih bezbednosnih, energetskih i ekonomskih potreba.

Moskva je, navodi Stratfor, u prošlom veku promovisala sebe kao zaštitnika Srbije.

„Rusija je koristila tu slovensku vezu kao izgovor za uplitanje u brojne konflikte, uključujući i Prvi svetski rat, ali kada je rat na Kosovu počeo 1999. godine, Rusija nije imala ni političku volju ni unutrašnju stabilnost da se suprotstavi Zapadu, i to i dalje boli Moskvu”, navodi agencija.

Stvari su se sada promenile i Rusija se proteklih meseci potrudila da pokaže međunarodnoj zajednici da je dovoljno stabilna i snažna da može da nastupi kao globalna sila.

Kastro kritikuje Buša zbog Kosova
Kubanski lider Fidel Kastro kritikovao je predsednika SAD Džordža Buša što se, „bez ikakvog obzira prema interesima Srbije, Rusije i nekih evropskih zemalja”, izjasnio za nezavisnost Kosova.
Kako prenosi Bi-Bi-Si, Kastro je kritikovao Buša u komentaru objavljenom u kubanskoj štampi pod naslovom „Tiranin u Tirani”. „Buš je Srbiji poručio da će dobiti ekonomsku pomoć ako se odrekne svoje kulturne kolevke. Dakle, ´uzmi ili ostavi´”, naveo je Kastro.