STAMBENE KREDITE UZELO OKO 32.000 GRAđANA

Stambeni krediti u Srbiji su na kraju 2007. godine dostigli oko 90 milijardi dinara, odnosno oko 1,1 milijardu evra. Oko 32.000 građana do krova nad glavom je došlo zajmom kod banaka, a prosečna zaduženost po korisniku je 2,8 miliona dinara, odnosno 35.000 evra. To su podaci koje je iznela Mira Erić-Jović, viceguverner Narodne banke Srbije, i dodala da je od 2003. godine suma stambenih kredita povećana 20 puta.

Prema njenim rečima, 99,4 odsto svih stambenih kredita je dugoročno, a 99 odsto je indeksirano valutnom klauzulom, i to 60,1 odsto u evrima, 38,4 u švajcarskim francima i 1,5 odsto u dolarima. Viceguvernerka je upozorila da se sa otplatom obaveza kasni do 2,5 odsto građana, ali rizici u naplativosti kredita po njenim rečima nastupaju tek nakon četiri, pet godina.
Problem u Srbiji je što je 90 odsto stambenih kredita sa promenljivom kamatnom stopom, što je rizično, kao i krediti sa deviznom klauzulom. Naime, građani primaju plate u dinarima, koja se ne usklađuje s promenom kursa, pa svako pomeranje kursa može građane dovesti u poteškoće.

Ekonomista Milan Kovačević kaže da zasad nije bilo većih problema sa otplatom stambenih kredita, i to najviše zahvaljujući veštački jakom dinaru.
– Zahvaljujući obilatim prihodima od privatizacija u protekle tri do četiri godine, dinar je veštački jak, što građanima omogućava da na vreme izmiruju svoje obaveze. Međutim, svaki ozbiljniji pad vrednosti domaće valute može da izazove probleme – smatra Kovačević.

Velika potražnja

Tražnja za stambenim prostorom u Srbiji već dugo ne jenjava, ali je ponuda slaba i nedovoljna. U ponudi je trenutno oko 25.000 stanova, a potrebno je oko 100.000. To, znači da će cena kvadrata i dalje rasti. Već sada, u glavnom gradu kvadrat košta od 1.000 do više od 2.000 evra.

Prema njegovim rečima, sve veći procenat stanovništva u susednoj Hrvatskoj opterećen je otplatama stambenih kredita.
– Stambeni krediti su u Hrvatskoj počeli ranije nego u Srbiji, tako da prema procenama jedna petina mladih bračnih parova ima stan koji otplaćuje. To je i logično, jer su plate više nego ovde. Ipak, sve češće dolazi do zastoja u otplatama u toj susednoj državi – ističe naš sagovornik.

Prosek 77 kvadrata

Prosečna starost građana koji uzimaju stambene kredite je 38 godina, prema rečima Aleksandra Jovića, direktora Nacionalne korporacije. Najčešće se polaže 35 odsto učešća, a kupuje se u proseku 77 kvadrata.

Pre četiri, pet godina kada je počelo davanje kredita za stanove, kamate su bile oko 12 do 13 odsto na godišnjem nivou, dok su sada 4,5, ali najčešće šest do osam odsto.
– Kamate su oborene, ali sada građani više uzimaju kredite. Sve zavisi kako će se u budućnosti Srbija privredno razvijati, da li će domaća valuta biti jaka samo na papiru. Kriza u SAD je upravo najviše pogodila građane, koji su uzeli stambene kredite – ističe Kovačević.

Svi stanovi su dati pod hipoteku, tako da su banke u slučaju nemogućnosti naplate kredita obezbeđene. Ukoliko klijent kasni u otplatama rata, banka je prinuđena da naplati svoje učešće u vrednosti stana, a deo koji je otplaćen ide klijentu. Prinudna naplata nije omiljena mera banaka, ali zbog gubitka likvidnosti bankari su prinuđeni na tu nepopularnu meru.