SRBIJA NESPREMNA ZA NESTAŠICU NAFTE

Alarmantan podatak, obelodanjen pre nekoliko dana, je da ukoliko bi Srbija iz bilo kog razloga ostala bez uvoza nafte, zalihe bi potrajale samo 16 dana! Primera radi u Americi i Japanu rezerve bi potrajale najmanje pola godine, dok zemlje Evropske unije imaju zalihe za tromesečnu a neke i šestomesečnu potrošnju.
Osim toga, naftni derivati poskupljuju na svakih 15 dana, tako da su poslednji put cene porasle u proseku za 1,4 odsto ili za 1,5 dinara po litru. Tako sada litar benzina BMB i MB od 95 oktana košta 112,03 dinara (1,42 evra), dok „eko 3“ dizel staje 102,9 dinara (1,3 evra). To je sedmo po redu poskupljenje nafte i naftnih derivata u ovoj godini, što znači da sada litar benzina i dizela košta 20 dinara više nego u januaru.
Ono što zabrinjava jeste činjenica da je Srbija među retkim zemljama u svetu, koje nemaju strategiju kako da zaštite građane i privredu od nestašice i visokih cena goriva.
Direktor Direkcije za naftne rezerve Slobodan Damjanović kaže da je vlada ta koja odlučuje na koji način se interveniše u takvim situacijama.

Niko neće javno da kaže

U Srbiji se mnogo troše energenti, poput nafte i struje, a na žalost ne postoji ni najmanji napor vlade da se spreči rasipanje. Niko od zvaničnika ne želi da javno prizna da su rezerve nafte u Srbiji alarmantno niske jer bi to značilo da kažu da su nesposobni da nešto učine da se ta situacija promeni – ističe Kovačević.

– Slažem se da je 16 dana malo, ali to je više nego sedam dana. S druge strane dvadesetodnevne potrebe, koje bi mi trebalo da ispunimo na neki način nas obavezuju do ulaska u Evropsku uniju – kaže Damjanović.
Srpska vlada do sada nije ništa konkretno uradila kako bi se pripremila za eventualnu nestašicu nafte i cenovni udar.
U Ministarstvu energetike kažu da je pripremljen zakon o racionalnoj upotrebi energije jer je Srbija među zemljama u kojima se energenti najviše rasipaju. Ostale zemlje preduzimaju različite mere kako bi odgovorile na visoke cene nafte i moguću energetsku krizu.
Slovačka je, recimo, zamrzla cene energenata za socijalno ugrožene građane i za male privrednike, Hrvatska je napravila planove za ograničavanje vožnje automobila, aviona i brodova, a čak je predvidela i vožnju par-nepar, poznat sistem već primenjen osamdesetih godina prošlog veka u tadašnjoj SFRJ.
Na pumpama u 29 evropskih zemalja počeli su da dele uputstva kako da se uštedi gorivo i kako da se smanjipotrošnja sa sedam na pet litara na 100 pređenih kilometara, čime bi prosečni potrošač mogao da uštedi najmanje 500 evra godišnje.
Branko Pavlović, bivši direktor Agencije za privatizaciju, kaže da problem alarmantno niskih rezervi nafte u Srbiji, nije od juče i da je uočen još 2001. godine.

Uvoz na veliko

Novi premijer Mirko Cvetković je priznao da vlada nema strategiju za sprečavanje stalnih poskupljenja nafte, ali je zaključio da bi se stalni rast cena derivata mogao sprečiti uvozom većih količina goriva, koji bi mogli biti dovoljni za potrošnju do kraja godine. Naravno, ukoliko se donese takva odluka.

– U Srbiji se Naftna industrija Srbije i Elektroprivreda Srbije bave energetskim bilansom zemlje. Snabdevanje naftom je na leđima NIS-a, a trebalo bi da bude na teretu budžetskih sredstava države – smatra Pavlović.
On ističe da bi država trebala, kao i svaka druga zemlja da obezbedi rezerve za tromesečnu potrošnju, ali da nedostaje novac.
– Za tromesečne rezerve neophodno je obezbediti milijardu dolara, a tog novca nema. Ulazak u EU podrazumeva taj tromesečni minimum rezervi, svi stremimo ka Evropi, pa bismo trebali ispuniti i ovaj uslov – navodi Pavlović.
Niske rezerve nafte i naftnih derivata povlače čitav lanac problema u ekonomiji, ali je, to, kako smatra Pavlović, problem u čije rešavanje niko od zvaničnika ne želi da krene.
U svakom slučaju, potrošači u Srbiji će nastaviti da plaćaju gorivo po visokim cenama, dok će rezerve biti na nivou dvonedeljnih potreba.