Rast troškova i pad plata

Građani Australije treba da se pripreme za dve sumorne ekonomske godine, koje će obeležiti dalji rast ionako već visokih životnih troškova i opadanje realne vrednosti zarada.

To je glavna procena federalnog budžeta koji je u utorak uveče objavio državni blagajnik Džim Čalmers.

U prvom budžetu Laburističke stranke još od 2013, predviđa se da realne plate neće početi da rastu do 2024, do kada bi nezaposlenost trebalo da poraste sa sadašnjih 3,5 odsto na 4,5 odsto.

Naročito su alarmantne prognoze za cene energije, pa je Čalmers najavio moguću intervenciju države na tržištu ukoliko bude da se ublaži pritisak koji osećaju domaćinstva.

Naime, budžet predviđa povećanje cene struje u proseku za 20 procenata do kraja godine i dodatnih 30 procenata u narednoj finansijskoj godini, od jula 2023.

Kombinovano, to bi predstavljalo povećanje cene struje od 56 odsto u narednih 18 meseci.

– Neću se pretvarati da nismo zabrinuti zbog ovih prognoza za cene električne energije – rekao je Čalmers novinarima posle objave budžeta.

Državni blagajnik je takođe potvrdio da se predviđa da će cene gasa porasti za 44 odsto u narednih godinu i po.

– Svaka odgovorna vlada koja se suočava sa ovakvim poskupljenjem električne energije i gasa treba da razmotri širi opseg regulatornih intervencija nego što smo imali u prošlim godinama. Sada, mi imamo više posla na tom planu – istakao je Čalmers.

Čalmers je budžet gradio oko tri prioriteta: pružanje olakšica oko nekih životnih troškova, izgradnja otpornije i moderne ekonomije i početak popravljanja budžeta.

Povećanje životnih troškova koje je u poslednjih godinju dana pogodilo građane Australije, solidno je popunilo državni budžet u koji su se slile dodatne milijarde dolara.

Međutim, Savezna vlada predviđa da će u narednom periodu prihodi biti pogođeni rastućim troškovima socijalnih usluga, uključujući NDIS, nacionalni program za osobe sa invaliditetom, koji raste u proseku za oko 14 odsto godišnje.

Takođe, budžet predviđa starenje stanovništva i klimatske promene kao dva najveća izazova s kojima će se Australija suočiti u narednim godinama. Starenje populacije će smanjiti prihode države od poreza na zaradu, koji predstavljaju kičmu budžeta, a istovremeno će dovesti do većih izdataka za socijalne usluge. I trenutne poplave koštaju državnu kasu u vidu plaćanja podrške stanovništvu, a tek se očekuju troškovi oporavka.

Međutim, gledano kratkoročno, budžet dobija dodatne milijarde zahvaljujući inflaciji koja pogađa domaćinstva širom zemlje. Rastući troškovi života, niska nezaposlenost i rastuće cene roba donele su neverovatan prihod za budžet. Samim tim, prepolovljen je ovogodišnji prognozirani deficit.

Vlada sada očekuje da će deficit za 2022/23 biti 36,9 milijardi dolara, što je manje od 78 milijardi dolara, koliko je Koalicija predvidela u svom konačnom budžetu u martu.

Predviđa se i da će neto državni dug dostići 766 milijardi dolara u 2026, što je manje u odnosu na raniju prognozu od 864 milijarde dolara.

U sutrašnjim „Vestima“ detaljnije ćemo obraditi savezni budžet, uz procenu ko su dobitnici, a ko gubitnici za narednu fiskalnu godinu.

Podrška porodicama

Savezna vlada namerava da podrži stanovništvo koje se suočava sa višim životnim troškovima, ali neće rizikovati pogoršanje inflacije.

Čalmers je rekao da bi paket od 7,5 milijardi dolara za ublažavanje pritiska troškova života trebalo da “vrati nešto novca u džepove ljudi”.

Taj paket uključuje jeftiniju brigu o deci (od jula 2023), produženo plaćeno roditeljsko odsustvo (postepeno od jula 2024) i pojeftinjenje lekova od 1. januara.

S druge strane, dugoročne obaveze uključuju pristupačnije stanovanje i povećanje plata. Sporazumom sa investitorama i građevinskom industrijom, vlada će nastojati da izgradi milion novih domova tokom pet godina, počevši od 2024.

Vrhunac inflacije do kraja 2022.

Budžet predviđa da će inflacija krajem ove godine dostići vrhunac od 7,75 odsto, pre nego što padne na 3,5 odsto do juna 2024.

– Dok će privremeni prihodi od veće zaposlenosti i viših cena roba padati, predviđa se da će duboki i trajni pritisci na potrošnju i na budžet biti u porastu – rekao je Čalmers.

Državni blagajnik insistira na tome da je njegov prvi budžet samo “prvi korak” ka popravljanju situacije i obećao da “veći posao” kako bi se nacija postavila na ekonomski održiv put u jeku velikog kolebanja globalne ekonomije.

Чланак Rast troškova i pad plata се појављује прво на Vesti online.