Odgovor MUP SRJ Savetu dijaspore o problematici vezanoj za drzavljanstvo

Na upravo završenoj trecoj sednici Saveta dijaspore, savetodavnog tela Vlade SR Jugoslavije, razmatran je odgovor Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, na zahteve Saveta po pitanju jugoslovenskog državljanstva naših sunarodnika u rasejanju.
Naime, Savet dijaspore je na svojoj prethodnoj sednici konstatovao da pitanje državljanstva SRJ treba rešiti tako da se pozitivnim zakonskim propisima stvore mogucnosti da svaki naš gradanin koji živi u inostranstvu i koji to želi, može da ostvari pravo na jugoslovensko državljanstvo.
U tom smislu sa druge sednice Saveta dijaspore, koja je održana u aprilu, upucen je zahtev nadležnim institucijama u SRJ, Srbiji i Crnoj Gori.

Godina u SRJ
Po pitanju tzv. reintegracije u državljanstvo SRJ, SMUP navodi da takva mogucnost postoji i pojašnjava: „Zakonom o jugoslovenskom državljanstvu je propisana mogucnost ponovnog sticanja jugoslovenskog državljanstva, kao i za lica kojima je jugoslovensko državljanstvo prestalo otpustom ili odricanjem po volji njihovih roditelja dok su bili mali (clan 26. Zakona). Ova lica moraju pre sticanja jugoslovenskog državljanstva najmanje godinu dana neprekidno da borave u SR Jugoslaviji, a nakon sticanja jugoslovenskog državljanstva postaju dvojni državljani, jer imaju pravo da zadrže i strano državljanstvo“.

U zahtevu se traži da deca jugoslovenskih iseljenika, rodena u inostranstvu, mogu steci jugoslovensko državljanstvo, kao i da se državljanstvo SRJ može steci posthumno, odnosno da krvni srodnici umrlog lica kome je to pravo naknadno priznato mogu na osnovu te cinjenice steci jugoslovensko državljanstvo. Zatraženo je takode da se za lica kojima je oduzeto jugoslovensko državljanstvo predvidi postupak za vracanje tog državljanstva, ali i onima koji su se odrekli pasoša SRJ omoguci da ponovo steknu jugoslovensko državljanstvo (tzv. reintegracija).
Zahtevano je i da se imaocima jugoslovenske putne isprave koji nisu produžili pasoš SRJ omoguci uredivanje njihovog državljanskog statusa, kao i da se pripadnicima naših manjina u susedenim zemljama SRJ omoguci sticanje jugoslovenskog državljanstva.

Ko se smatra iseljenikom?
U odgovoru na ove zahteve Saveta dijaspore, Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova (SMUP) istice da Zakon o jugoslovenskom državljanstvu sadrži niz pravnih osnova kojima je data mogucnost za sticanje državljanstva SRJ ovim kategorijama gradana, i da je u tom smislu Zakon usaglašen sa Evropskom konvencijom o državljanstvu, dok je po pitanju dvojnog državljanstva je demokraticniji, jer omogucava sticanje dvojnog državljanstva mnogo šire u odnosu na zakonodavstva drugih evropskih zemalja.
Na pitanje o sticanju državljanstva SRJ dece jugoslovenskih iseljenika, u dokumentu SMUP, koji je u ime Uprave za pravne poslove potpisala nacelnik Dragana Paunovic, navodi se da je jugoslovenskim iseljenicima i clanovima njihovih porodica (znaci i deci rodenoj u inostranstvu), data mogucnost da zadrže i državljanstvo strane države po clanu 13. Zakona o državljanstvu SRJ. Istaknuto je „da se pod jugoslovenskim iseljenicima u smislu ove odredbe smatraju gradani koji su se sa teritorije današnje Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) iselili u inostranstvo uglavnom iz ekonomskih razloga, a oni ili njihovi preci su bili državljani Srbije ili Crne Gore“. Isti clan pomenutog zakona predvida mogucnost sticanja jugoslovenskog državljanstva jugoslovenskim iseljenicima i clanovima njihovih porodica u slucaju da im je ono bilo oduzeto, a da pritom zadrže i strano državljanstvo.

Posthumno nemoguce
Na zahtev za posthumno sticanje državljanstva SRJ, SMUP je Savetu dijaspore odgovorio da se državljanstvo kao izraz slobodno izražene volje pojedinca i statusno pitanje vezano za licna prava coveka, ne može sticati posthumno, a samim tim ni krvni srodnici preminulog koji nije bio jugoslovenski državljanin u momentu smrti, ne mogu steci državljanstvo SRJ po poreklu“.
„Medutim, ukoliko se utvrdi da je umrli predak fakticki bio jugoslovenski državljanin, iako nije bio upisan u evidencije državljana, njegovi potomci mogu posle njegove smrti sticati jugoslovensko državljanstvo pod uslovom da državljanstvo pretka nije prestalo njegovom voljom, odnosno otpustom“, napominje se u obrazloženju SMUP.

Primedbe Saveta
Nakon razmatranja dopisa SMUP na upravo završenom trecem zasedanju, Savet dijaspore Vlade SRJ ima primedbe i zakljuceno je da se zatraži izmena nekih odredbi iz Zakona o jugoslovenskom državljanstvu. Pre svega onog dela koji zahteva jednogodišnji boravak u SRJ kada je rec o reintegraciji u državljanstvo, kao i formalno podnošenje zahteva za državljanstvo SRJ. Savet dijaspore se zalaže da to bude bezuslovno.

Objašnjavajuci „državljanski status za lica koja imaju putne isprave SFRJ Uprava za upravne poslove SMUP kaže:
„Putne isprave SFRJ od dana donošenja saveznog Ustava, odnosno od konstituisanja SR Jugoslavije, mogli su da dobiju svi državljani SFRJ, iz republika bivše SFRJ, iz tzv. humanitarnih razloga. Izmenom Zakona o jugoslovenskom državljanstvu u februaru 2001. godine omoguceno je sticanje dvojnog državljanstva svim licima koji su sa podrucja SFRJ izbegli u inostranstvo. Ova lica pored državljanstva novostvorenih država mogu da sticu i jugoslovensko državljanstvo.
Druge kategorije gradana koji žive u inostranstvu nemaju pravo na sticanje državljanstva po ovom osnovu, jer bi to znacilo da državljani svih republika bivše SFRJ mogu sticati jugoslovensko državljanstvo, a da pri tom jugoslovenski državljani, odnosno državljani Srbije i Crne Gore ne mogu sticati državljanstvo novonastalih država na prostoru bivše SFRJ. Stoga ce se ovo pitanje rešavati zakljucivanjem medunarodnih ugovora“, objašnjava u dopisu Savetu dijaspore nacelnica Uprave za upravne poslove u SMUP Dragana Paunovic.