Obračun Tadića i Hisenija u SB UN

Predsednik Srbije Boris Tadić i ministar inostranih poslova Kosova Skender Hiseni razmenili su argumente na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija (UN), posle obraćanja ambasadora država članica, i izneli različita viđenja situacije na Kosovu od 1999. godine do danas.

Tadić je protestovao zbog učešća Hisenija na sednici i odbacio optužbe koje je on izrekao protiv Srbije.

Tadić je, po završetku izlaganja ambasadora, istakao da svaki Albanac koji je živeo na Kosovu, tamo i dalje živi, dok skoro 200.000 Srba više nije u svojim domovima.

Srbija je demokratska država koja će nastaviti da jača vladavinu prava, doprinosi miru i stabilnosti za sve svoje građane, rekao je Tadić i naglasio da je Srbija ugaoni kamen regionalne stabilnosti.

On je podsetio na izveštaj generalnog sekretara UN iz novembra prošle godine u kojem se, kako se izrazio, kristalno jasno ističe da UNMIK i Euleks nastavlju da rade pod rezolucijom 1244 i da moraju biti neutralni kada je reč o statusu Kosova.

„Zaustavljanje srpskih zvaničnika na administrativnim linijama je uznemirujuće i opasno i to mora prestati“, upozorio je Tadić.

„Ako ne nađemo sistematsko rešenje, imaćemo mnogo problema, upozorio je predsednik Srbije.

„Srbija je ugaoni kamen stabilnosti na Zapadnom Balkanu i nastaviće da čini napore da postane članica Evropske unije, ali to ne znači da će odustati od svojih legitimnih interesa“, poručio je predsednik Srbije.

Naglasio je da je formiranje Bezbednosnih snaga Kosova za Srbiju potpuno neprihvatljivo, da te snage predstavljaju paramilitarnu organizaciju i da se time krše Rezolucija 1244 i Kumanovski sporazum.

Tadić je rekao da te snage moraju biti rasformirane jer predstavljaju izazov za regionalnu stabilnost.

On je podsetio da je Srbija predložila demilitarizaciju Kosova, a ne stvaranje novih paramilitarnih snaga.

Predsednik Srbije je rekao da je Hiseni pokušao učesnike sastanka da obmane tvrdnjama da Srbija blokira trgovinu s Kosovom.

Tadić je rekao da je trgovina u regionu regulisana sporazumom CEFTA, da je UNMIK/Kosovo potpisnik tog sporazuma i da Srbija s njim trguje, ali da ne može da prihvati jednostrano formirane carinske kontrole.

Hiseni je potom reagovao na Tadićevo izlaganje, precizirajući da nije u redu da kaže da svi Albanci žive na Kosovu, jer je dosta njih ubijeno u poduhvatu koji je planirala i sprovela Vlada Srbije 1999. godine.

On je ocenio da Srbija pokušava da se prikaže kao žrtva, iako bi pre toga trebalo da odgovori na pitanja ko je odgovoran za Srebrenicu, sukobe u Hrvatskoj, odlazak Crne Gore i sukobe na Kosovu.

On je dodao da bi se, slušajući Tadića, moglo pomisliti da 10.000 Hrvata, 200.000 građana BiH i 15.000 Albanca nije ubijeno i oko milion Albanaca deportovano u Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru, i da su svi drugi krivi osim srpske države.

Hiseni je rekao da Tadić nije predstavio podatke koliko je džamija i katoličkih crkva na Kosovu uništeno niti da je pomenuo žrtve.

On je dodao da je niz ključnih događaja izazvao NATO intervenciju, uključujući ubistvo porodice Jašari i slučaj Račak.

Kosovo prolazi kroz period velikih izazova, a ekonomija je jedan od najvećih, rekao je Hiseni i istakao da Srbija stalno govori o mafiji na Kosovu, a ne kaže da je „srce organizovanog kriminala“ na severu, zbog podrške koju ima od Srbije.

„Mi, ponavljam, ostajemo spremi za saradnju sa Euleksom, misijom OEBS i međunarodnom zajednicom. Ostajemo otvoreni za razgovor sa Srbijom, jer imamo mnoga pitanja da rešavamo“, rekao je Hiseni.

Kosovo je spremno, dodao je on, da ostavi prošlost za sobom, ali ne i da zaboravi strahote rata.

Osporio je i da je 200.000 Srba napustilo Kosovo, navodeći da ih je, prema popisu srpskih vlasti, bilo manje na Kosovu.

Hiseni je zatražio od srpskih vlasti da rasvetle sudbinu oko 2.000 nestalih Albanaca.

Za reč se tada ponovo javio Tadić, koji je objasnio da zahtev za nezavisnošću Kosova ne počinje sa dolaskom Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji.

To je politički plan za proglašenje nezavisnosti koji je realizovan posle teške humanitarne katastrofe, koje nisu iskusili smo Albanci, već i Srbi, Hrvati i Bošnjaci na teritoriji SFR Jugoslavije i svi imaju žrtve, istakao je Tadić.

„Ja ne zaboravljam žrtve, ja sam jedini predsednik u regionu koji se poklonio svim žrtvama i izvinio za te žrtve. Isto očekujem i od drugih“, naglasio je Tadić.

On je rekao da su za zločine odgovorni pojedinci, a ne narodi i zato Srbija nastavlja saradnju sa Haškim tribunalom i očekuje da i ostali to isto učine.

Tadić je na kraju ove polemičke razmene mišljenja naglasio da je Srbija spremna da sarađuje sa UNMIK-om i Euleksom na očuvanju mira i stabilnosti.

Reč je onda ponovo dobio Hiseni koji je istakao da je jedan cilj iz plana Martija Ahtisarija za budući status Kosova na putu da bude ispunjen – obezbeđivanje mira i stabilnosti u celom regionu.

Hiseni je rekao da Kosovo neće odustati od napora da uključi srpsku zajednicu u politički život i da je spremno da sa liderima u Beogradu razgovaraju kao sa najbližim severnim susedom.

Možemo razgovarati kao dve nezavisne države, jer više nema povratka na staro, zaključio je Hiseni.