NBS najavljuje da će biti unapređen povratak stare devizne štednje našim građanima U dijaspori

NBS najavljuje da će biti unapređen povratak stare devizne štednje našim građanima U dijaspori

Novac stiže na konto

Udruženje deviznih štediša Srbije i Crne Gore najavilo je mogućnost isplate stare devizne štednje građanima koji žive u inostranstvu u zemljama u kojima žive i rade, tako da više neće morati samo zbog toga da dolaze u SCG. Ova inicijativa je pokrenuta od grupe naših ljudi koji žive u Amsterdamu.

Inicijativa za isplatu stare devizne štednje u mestima gde naši ljudi žive u inostranstvu je, po rečima predsednika Udruženja deviznih štediša Srbije i Crne Gore Ivana Nedeljkovića, naišla na dobar prijem kod guvenera Narodne banke Srbije i očekuje se da uskoro ovaj predlog postane realnost.

– Ja sam, na predlog naših građana koji žive u Amsterdamu, razgovarao sa guvernerom Narodne banke Srbije Radovanom Jelašićem i on je prihvatio ovaj predlog kao dobar – kaže Ivan Nedeljković za „Blic Evropu“. – Zašto bi ljudi dolazili iz raznih krajeva Evrope da bi jednom godišnje podizali svoj novac, kada mogu da ga dobijaju u svojoj banci u inostranstvu. Sličnih inicijativa je bilo više proteklih godina od ljudi iz raznih gradova Evrope, Kanade, Australije…

Po pomenutom predlogu, vlasnicima stare devizne štednje koji žive u inostranstvu treba omogućiti da nadležnim bankama koje isplaćuju staru deviznu štednju pošalju svoje bankovne račune i da im potom ove banke uplate novac na njihov konto. Nedeljković nije mogao precizno da kaže koliko vlasnika stare devizne štednje ima u inostranstvu, ali je, uz konstataciju da ima i onih koji imaju znatno više iznose, koji se mere u desetinama hiljada evra, kazao da veliki broj njih, po važećim propisima i uslovima, može da podigne godišnje iznos od 500 evra. Ukoliko se predlog koji je stigao iz dijaspore prihvati i sprovede, kako je ovih dana najavio guverner Jelašić, vlasnici starih deviznih uloga biće oslobođeni obaveze da dolaze u domovinu i provode ceo postupak samo zato da bi podigli jednu ratu duga od oko 500 evra. Nije retka situacija da su neke štediše podizanjem ovog duga u domaćim bankama najčešće mogli samo da pokriju troškove puta.

Još, međutim, nisu poznati detalji o tome koje će inostrane banke da isplaćuju zaostale rate stare devizne štednje, kao ni kada će ova operacija početi da se sprovodi. Nedeljković u ovom momentu nije mogao da odgovori na brojna tehnička i organizaciona pitanja jer, prema njegovim rečima, tek treba da se preciziraju svi detalji.

– Guverner Jelašić nas je izvestio da će ta stvar odmah krenuti u proceduru, da postoje određeni propisi koji prave probleme, ali da je apsolutno moguće da će sve pojedinosti biti uskoro rešene – kaže predednik Udruženja Ivan Nedeljković, koji je i sam devizni štediša sa preko 30 godina radnog staža u inostranstvu.