Avantura na ‘brodu budala’

Vidan Papić, profesor likovne akademije i dizajner iz Kragujevca napravio je projekat o neobičnom objektu, hotelsko-pansionske namene, koji nosi neobičan naziv „Brod budala“. Ideju, kao krajnje originalnu, podržao je njegov sugrađanin, doktor Nebojša Arsenijević, koji je uradio elaborat, a po kome bi ovaj brod trebalo da bude „nasukan“ na neki ovdašnji Ararat. Na kojem brdu će „Brod budala“, sa ukupno šest kabina, biti smešten, ostaje tek da se vidi.
– Boravak na ovom brodu neće biti odmor, već avantura. To neće biti imitacija života, naprotiv, to će biti pravi život. Boravkom na „Brodu budala“ ljudi bi se bežali iz svakodnevnog života omeđenog satovima, novcem, trkom i svim onim stvarima kojima je opterećen savremeni čovek. Gosti broda našli bi se u jednom novom svetu, gde bi svojim radom morali da zarade za nasušni hleb – objašnjava idejni tvorac Vidan Papić, koji tvrdi da su već vođeni razgovori sa nemačkim biznismenima iz svetskog lanca“ Vestern hotela“, izuzetno zainteresovanim za ulaganje u ovaj projekat.

Presto za dvoje

Za ovaj neobičan brod već su napravljeni pojedini delovi nameštaja, kao što su carski presto – jednosed i dvosed, zatim presa za duboku i visoku štampu, stepenice koje simbolizuju put u nepoznato, zvono za oglašavanje magle, a kao i svaki brod imaće jarbol, katarku, jedra i palubu, riznicu i tamnicu, dnevnik, sidro i postament, na kojem će gosti izrađivati maketu onoga u šta veruju.

Brod je zamišljen kao glavni objekat hotelsko-rehabilitacionog naselja u netaknutoj prirodi, bez telefonske mreže, i fiksne i mobilne, kao ni televizora, kompjutera i prodavnica brze hrane. U unutrašnjosti broda, koji bi trebalo da bude izgrađen od čamovine, nalaziće se stolarska radionica, štamparija, knjigoveznica, kuhinja, trpezarija, zatim alhemičarka laboratorija, slikarski atelje, pozornica, univerzalna bogomolja…

Drugačije od sveta

– Modernom svetu dosta je uniformisanih zdanja na isti kalup, od betona i čelika, sa fontanicama i livrejisanom poslugom, gde se svi trude da dostignu zadati standard. Ovakvo zdanje, naravno da ima komercijalnu svrhu, ali ne gubi umetničku vrednost i ne postaje profano – tvrdi Papić.

-U širem krugu broda bile bi brvnare za goste, manje ili više komforne, i prostorije za životinje. Naime, svaki gost bi odmah po dolasku odabrao mladunče o kojem bi brinuo i poveo ga sa sobom na odlasku, ukoliko ga otkupi sopstvenim radom. Turisti bi se bavili prastarim zanatima, bez savremenih pomagala, na primer, obrađivali zemlju, sadili drveće, tkali, slikali, pisali… – ističe Papić, uveren da će ova ideja ubrzo zaploviti i „nasukati“ se na jednom od kragujevačkih brda.

Dan odmora

– Ovde će turisti moći da dobiju stvarnost u vidu sedmodnevnice koju će da simbolizuju štitovi. Postoji samo šest štitova, sedmog nema, jer svaki turista izmišlja svoj dan za odmor – kaže naš sagovornik.