11 godina od početka NATO bombardovanja

Danas se navršava 11 godina od početka vazdušnih napada NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ), koji su trajali 11 nedelja i u njima je, prema procenama različitih izvora, poginulo između 1.200 i 2.500 ljudi.

U bombardovanjima, koja su bez prekida trajala 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće,

Napadi na Jugoslaviju počeli su 24. marta 1999. nešto pre 20 časova na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO-a Havijera Solane, a jugoslovenska vlada iste noći proglasila je ratno stanje.
Akcija NATO-a, koju su Vlada SRJ, ali i brojni pravni stručnjaci nazvali agresijom, usledila je posle neuspešnih pregovora o rešenju krize na Kosovu u Rambujeu i Parizu, februara i marta 1999. godine.
O materijalnoj šteti koja je naneta Jugoslaviji tokom bombardovanja izneti su različiti podaci. Tadašnje vlasti u Beogradu procenile su štetu na oko stotinu milijardi dolara i zatražile nadoknadu od članica NATO-a. Grupa ekonomista G17 štetu je procenila na 29,6 milijardi dolara.

Šutanovac odao poštu stradalima u NATO bombardovanju
Ministar odbrane Dragana Šutanovac danas je u Valjevu, povodom obeležavanja 24. marta, položio vence na spomenik pukovniku, pilotu Milenku Pavloviću, i na spomenik žrtvama valjevskog kraja palim za otadžbinu od 1990-1999. godine. Poštu poginulom pilotu i žrtvama iz valjevskog kraja odali su, uz vojne počasti, i članovi njihovih porodica i prijatelji, predstavnici Srpske pravoslavne crkve, lokalne samouprave, policije, SUBNOR-a i mnogobrojni građani. U delegaciji ministarstva odbrane bili su i načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general-potpukovnik Miloje Miletić i komadant vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane, brigadni general Ranko Živak.

Bombardovanje Jugoslavije okončano je 10. juna, usvajanjem Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN. Dan ranije, predstavnici VJ i NATO-a potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum, kojim je precizirano povlačenje snaga VJ sa Kosova i ulazak u pokrajinu međunarodnih vojnih trupa.
NATO je izvodio napade na SRJ sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, a u nekim operacijama učestvovali su i strateški bombarderi koji su poletali iz baza u zapadnoj Evropi, pa i iz SAD.

Nakon nekoliko neuspešnih diplomatskih pokušaja, kriza je okončana posredničkom misijom finskog predsednika Martija Ahtisarija i bivšeg ruskog premijera Viktora černomirdina, specijalnog izaslanika tadašnjeg ruskog predsednika Borisa Jeljcina. Najpre je tadašnji predsednik SRJ Slobodan Milošević, početkom juna, prihvatio njihov plan za razmeštanje međunarodnih trupa na Kosovu, a potom je taj dogovor verifikovala Skupština Srbije.

članovi porodica nastradalih radnika RTS i dalje bez odgovora
Gradonačelnik Beograda Dragan đilas, direktor RTS Aleksandar Tijanić i članovi porodica nastradalih radnika RTS-a položili su danas cveće i upalili sveće kod spomenika „Zašto“ na Tašmajdanu. Žanka Stojanović, majka nastradalog Nebojše Stojanovića, rekla je da se porodice nastradalih 11 godina „bore za istinu i priznavanje istine države koja je zločinački ubila 16 ljudi“.
„Sada su prava adresa za odgovore Boris Tadić, Dragan Šutanovac i Miljko Radisavljević. Pred njima je na stotine dokaza, i ako neće da obnove istragu neka prošire proces“, kazala je Stojanović poručujući im da treba da izađu sa istinom pred javnost.

Jedinice VJ povukle su se sa Kosova nakon donošenja rezolucije UN, a prve međunarodne trupe ušle su na teritoriju Kosova iz Makedonije već 12. juna 1999. godine. To je do tada bila najveća operacija Alijanse, a najviše vojnika je došlo iz Nemačke, Francuske, Italije i SAD.

U sastavu KFOR-a na Kosovo je došlo 37.200 vojnika iz 36 zemalja, od čega je 30.000 iz zemalja članica NATO-a. U međuvremenu je broj tih snaga smanjen na 10.000. Prema podacima UNHCR-a, Kosovo je od dolaska mirovnih snaga napustilo oko 230.000 Srba i Roma, a u pokrajinu se vratilo oko 800.000 izbeglih Albanaca. U mnogobrojnim incidentima u istom periodu ubijeno je oko 500 ljudi, ranjeno više desetina i oteto 200, prema albanskim izvorima.
Prema srpskim izvorima, od početka bombardovanja kidnapovano je oko 1.500 nealbanaca. Od ukupno raseljenih sa Kosova, prema podacima UNHCR-a koje je u januaru 2008. izneo tadašnji ministar za povratak i zajednice u vladi Kosova Branislav Grbić, na Kosovo se vratilo 16.500 raseljenih, od kojih su 45 odsto pripadnici srpske zajednice.

Patrijarh Irinej služio parastos nevinim žrtvama NATO
Parastos nevinim žrtvama NATO agresije, koji je danas u crkvi Svetog Marka služio patrijarh srpski Irinej, počeo je tačno u podne, kada su se u Beogradu oglasile sirene u znak sećanja na početak vazdušnog napada zemalja Alijanse.
U prisustvu mnogobrojnih vernika, ministra vera Bogoljuba Šijakovića i ruskog ambasadora u Beogradu Aleksandra Konuzina, liturgiju su sasluživali vikarni epoiskop Atanasije hvostanski i sveštenstvo Arhijeriskopije beogradsko-karlovačke.
„Ovo je dan tužnog i molitvenog sećanja na one koji su postradali na tlu naše otadžbine i one koji su pali braneći svoje domove i svetinje. Iz Evrope i Amerike poslali su nam anđela mira koga mi zovemo đavolom i neželjene poklone u vidu bombi koji su razorili naše domove i svetinje“, rekao je patrijarh Irinej.

Prema podacima Saveza udruženja interno raseljenih, tokom 2008. za povratak na Kosovo odlučilo se samo 386 osoba.
U junu 2009. šef misije UNHCR-a na Kosovu Herman Šturvold izjavio je da se 200.000 iseljenih sa Kosova i dalje nalazi van njegovih granica.

Prema podacima UNHCR-a tokom prošle godine na Kosovo se vratila samo 61 osoba. Vlasti u Prištini, pak, ističu da se na Kosovo do sada vratilo više od 18.000 ljudi, pripadnika svih zajednica.

Sirene u Beogradu i Nišu povodom godišnjice bombardovanja
Na 11. godišnjicu početka bombardovanja SR Jugoslavije, u Beogradu su se danas u podne oglasile sirene koje su emitovale znak za prestanak vazdušne opasnosti.
Sirene su se čule i u Nišu. Ispred spomen-kapele na trgu kod zgrade Univerziteta u Nišu pomen je služilo sveštenstvo Niške eparhije. Posle 11 godina od bombardovanja, u Nišu je većina porušenih objekata obnovljeno mada su tragovi napada kasetnim bombama još uvek vidljivi u delu grada koji je bio na meti tih bombi.