Tita vole i oni koji su rođeni posle 4. 5. 1980.

Josip Broz i njegovo doba bli su povod za brojne manifestacije, pa i za izbor najbolje partizanke…
Sve je više mladih koji nisu bili rođeni kad je umro Josip Broz Tito, a koji danas, tri decenije nakon njegove smrti, govore o bivšem predsedniku Jugoslavije u pozitivnom smislu. Perspektiva mladih danas je sporna i stoga oni gledaju pozitivno na period u kojem su njihovi roditelji živeli bez tog problema, kaže za 24 sata sociolog Ratko Božović.

VREME – Mladi slušaju priče svojih roditelja, koji su pomalo nostalgični kada pričaju o svojoj prošlosti. Slušaju kako je bilo reda, poretka, slušaju kako su imali posao i kako su putovali bez problema – kaže Božović.
Prema njegovim rečima, to su ipak informacije iz druge ruke i oni koji nisu živeli u Titovo doba nemaju, u većini slučajeva, kritičan stav prema pričama roditelja, ali znaju da nisu imali problema.
Istoričar Predrag Marković kaže za 24 sata da je u pitanju transgeneracijski prenos.
– Mladi od svojih roditelja, rođaka ili starijih prijatelja slušaju o lepim uspomenama na to doba, pa lakše idealizuju to vreme. Postoje dve vrste nostalgije. Ona kod ljudi koji su živeli u tom dobu i mladih koji zamišljaju da žive u takvom vremenu. To najbolje vidimo kroz muziku. I danas veliki broj mladih sluša muzičke zvezde iz Titovog doba. Kod nas je postojala i ta retka istorijska pojava da se sama država poistovećivala sa njim, odnosno da je država bila kult Titove ličnosti – kaže Marković.
Ono što se danas najviše ceni i pamti kao zaostavština najvećeg sina svih naših naroda i što budi najviše nostalgije je besplatno školovanje i zdravstvena zaštita, siguran posao, reputacija koju je zemlja imala u svetu, dok mu se najviše zamera nedostatak građanskih sloboda, pre svega slobode govora, a mladi to i te kako znaju.
– Bake i deke mi govore da je bilo sjajno, da su imali para, bili opušteniji, putovali, ali mama i tata već malo drugačije razmišljaju, u smislu da je to bio samo privid dobrog života. Ja smatram da tada nije bilo dovoljno slobode govora – kaže Marija, studentkinja iz Beograda.

Indipendent: Od Vardara pa do Triglava se svi sećaju gde su bili 4. maja 1980. godine
Britanski Indipendent juče je objavio opširan članak u kojem za Josipa Broza Tita, čoveka koga su mnogi kritikovali zbog pušenja kubanskih cigara i ekstravagantnog luksuznog života, kažu da je bio vegetarijanski diktator. Ako je posredi bila diktatura, piše list, možemo je slobodno nazvati vegetarijanskom – pogotovo ako je uporedimo sa drugim istočnoevropskim liderima iz ere socijalizma. Mlađi, međutim, navodi Indipendent, posećuju izložbe posvećene Titovom životu i radu širom bivše Jugoslavije, ali i dalje, kako kažu, iz izloženog materijala ne uspevaju da dokuče kako se tačno živelo u doba socijalizma. Od Vardara pa do Triglava, svi koji su živeli u Titovo doba dobro se sećaju gde su tačno bili 4. maja 1980. godine, piše Indipendent.

Sve više izložbi o Titu
Muzej istorije Jugoslavije je u poslednje dve godine organizovao nekoliko izložbi koje ilustruju značaj i hobije pokojnog predsednika SFRJ. U toku je izložba Joko Ono – Džon Lenon – Tito, koja je zasnovana na mirovnoj akciji Žirovi pokojnog člana Bitlsa i njegove supruge.
Za period od 21. do 25. maja ove godine u Muzeju istorije Jugoslavije biće održana manifestacija ORA 2010, koja je inspirisana fenomenom Dana mladosti i kulta Titove ličnosti. U sklopu ORA – što je skraćenica za Omladinsku radnu akciju – premijerno će biti prikazan igrani film Plavi voz Janka Baljka, čija je radnja smeštena u vreme Titove smrti.
U februaru 2010. godine posetioci Muzeja mogli su da vide izložbu Tito foto, koje je načinio predsednik Jugoslavije lično, a kojem je fotografisanje bio omiljen hobi. Muzej istorije Jugoslavije je u martu 2009. godine priredio izložbu Efekat Tito, koja iznela tezu o Titovoj harizmi kao njegovoj političkoj legitimaciji, a tom prilikom predstavljeni su pokloni koje je predsednik SFRJ dobijao od građana, 22.000 štafeta koje su se nosile u Titovu čast, i brojna svedočanstva o njegovom životu.

info 24 sata
20 miliona ljudi posetilo je Kuću cveća otkad je umro Josip Broz
U 2009, otkad su uvedene karte za ulazak u Kuću cveća, Titov grob je posetilo 73.000 posetilaca. Radnim danima u Kuću cveća dođe između 700 i 2.000 ljudi, a u vikend turama ih bude i do 5.000.

Da li je bilo bolje u vreme druga Tita?
71 % da
29 % ne

* U anketi sprovedenoj juče na Fejsbuk stranici
24 sata od 12 do 16 sati učestvovalo je 103 osobe

anketa
Da li je bravar bio bolji?
Ja sam mlad, ali roditelji mi govore da se bolje živelo, da je moglo od jedne plate da se putuje svuda. Mislim da bi bilo bolje da je i sad tako.
Marko (16), učenik

Stariji pričaju kako je bilo lepo, kako smo svi bili složniji i srećniji za vreme Tita. Ja imam pozitivan stav, možda bi bilo bolje da je i sad tako
Igor (18), učenik

Mama mi je uvek u pozitivnomsmislu pričala o tom dobu, ali ja mislim da takvo vreme ne bi trebalo da se vrati.
Dmitra (19), student

Tog perioda sećam se kao lepog, ali je diskutabilno da li bih volela da je i sad tako. Imali smo slobodu, ali i neku vrstu izolacije s druge strane.
Verica (40), radnica

Izgledalo je kao da je na površini sve super, ali da ispod toga i nije bilo sve baš tako sjajno. Ne bih volela da se neko takvo vreme ponovi.
Jelena (20), student

O Titu mislim sve pozitivno. Govore da je to bio period lepog života i da je ogromna razlika između ovoga danas i toga. Voleo bih da je i sad tako.
Miroslav (28), radnik