Premijer otkazao Kvad samit

premijer-otkazao-kvad-samit

EPA

Entoni Albaneze i Džo Bajden

Nema Bajdena, nema ni samita. Australijski premijer Entoni Albaneze potvrdio je da se godišnji sastanak lidera zemalja Kvadrilaterale, koji je trebalo da bude održan 24. maja u Sidneju, neće održati.

Razlog za ovakvu odluku je informacija koja ne stigla iz Vašingtona, da predsednik SAD Džozef Bajden u poslednjem trenutku otkazuje planirano putovanje u Australiju, zbog potencijalne ekonomske krize s kojom bi Bela kuća mogla da se suoči u naredne dve sedmice.

Naime, ukoliko do 1. juna Kongres ne odobri zahtev Bajdenove administracije da poveća gornju granicu javnog duga, SAD će doći u situaciju da ne mogu da isplate prispela potraživanja, što bi formalno značilo bankrot američke ekonomije.

Kako procenjuju ekonomisti, to bi imalo ogroman uticaj na ceo svet i moglo bi da dovede do nove globalne ekonomske krize.

– Pošto to mora da se reši pre 1. juna, kako bi se izbegle prilično drastične posledice po američku privredu, koje će se dalje preliti na globalnu ekonomiju, razumljivo je što je predsednik Bajden morao da donese odluku o otkazivanju puta u Sidnej – rekao je Albaneze.

Premijer je takođe rekao da je Bajden „razočaran“ što neće moći da dođe u Australiju. Umesto toga, lideri SAD, Japana, Indije i Australije mogli bi da se sastanu ovog vikenda u Hirošimi, na marginama samita G7 koji se održava u ovom japanskom gradu.

Iako Australija nije član ove grupe sedam razvijenih svetskih ekonomija, Albaneze je dobio pozivnicu od premijera Japana Fumija Kišide da prisustvuje samitu kao gost.

– Sva četiri lidera Kvada, predsednik Bajden, premijeri Kišida i Modi i ja, bićemo na skupu G7 u Hirošimi u subotu i nedelju. Pokušaćemo da se okupimo tokom tog vremena i održimo sastanak Kvada, kao i bilateralni razgovor sa predsednikom Bajdenom – rekao je Albaneze, ali i napomenio da za sada ne postoji potvrđeno vreme za taj susret.

Takođe, Albaneze je najavio da i dalje postoji mogućnost da će u terminu koji je bio određen za samit Kvada, indijski premijer Narendra Modi ipak posetiti Sidnej radi bilateralnih razgovora.

– Premijer Modi je uvek veoma rado viđen gost i očekujemo ga ovde sledeće nedelje – rekao je savezni premijer.

Američki predsednik Bajden će se posle samita G7 u Japanu odmah vratiti u Vašington zbog rešavanja unutrašnjih problema. Zbog toga je otkazao posete Australiji i Papua Novoj Gvineji, gde je trebalo da putuje sa pratnjom od preko 1.000 ljudi.

Ovako, poslednja poseta nekog aktuelnog predsednika SAD i dalje ostaje ona iz 2014. godine, kada je Barak Obama bio u zvaničnoj poseti Australiji.

Prelivanje američke krize

Ukoliko se američki Republikanci i Demokrate ne dogovore u narednim danima i ako ne dođe do povećanja gornje granice javnog duga, SAD će se suočiti sa recesijom, što će imati i mnogo dalekosežnije posledice.

Ekonomisti smatraju da bi se izuzetno veliki uticaj krize osetio i u Australiji.

– Ukoliko SAD ne budu mogle da izvršavaju svoje obaveze i da isplaćuju dugovanja od 1. juna, to će se odraziti na ceo svet, pa i na Australiju – kaže viši ekonomista Rabobanke Ben Pikton. – Efekti prelivanja će uslediti zbog toga što je globalno finansijsko tržište u velikoj meri povezano sa SAD. Američke obveznice su kamen temeljac globalnih finansijskih tržišta, a američki dolar je svetska rezervna valuta.

Prema procenama, krizu bi najpre osetio bankarski sistem, jer bi se novac iz inostranstva pozajmljivao teže i uz veće naknade. To bi uticalo na dodatna povećanja kamatnih stopa na kredite u Australiji.

Hiljade milijardi javnog duga

Javni dug SAD dostigao je 31,5 biliona američkih dolara, što je značajno više i od vrednosti celokupne američke ekonomije. Bela kuća traži ili podizanje ovog limita ili njegovo privremeno ukidanje, ali se tome protive Republikanci koji imaju većinu u Predstavničkom domu.

Naime, ova stranka traži da se Bajdenova administracija obaveže na mere štednje u narednim godinama, kroz smanjenje potrošnje od 14 odsto.

Ekonomski i politički stručnjaci smatraju da će dogovor između dve stranke biti postignut do 1. juna, ali isto tako tvrde da će svaki dan produžavanja ovakve situacije doneti dodatne ekonomske teškoće.

Detaljnije