Pisac pisanjem postaje diplomata

Još jedan književnik u diplomatiji. Jedan od naših značajnijih savremenih pisaca, Predrag čudić, odnedavno je na potpuno novom poligonu stvaralaštva. Došao je u Budimpeštu kao novi ambasador Srbije i Crne Gore u Mađarskoj. Pošto je 14. jula predao akreditive predsedniku Ferencu Madlu i tako i zvanično stupio na dužnost i pošto se odužio nizu obaveza koje ona podrazumeva, došao je na red i razgovor za „Vesti“.
U svom prvom intervjuu u ulozi ambasadora, Predrag čudić za „Vesti“ govori o izazovima koji ga čekaju na ovom poslu.
Kako vidite poziciju Budimpešte prema nastojanjima SCG da se uključi u sistem evroatlantskih integracija?
– Nastojanje Srbije i Crne Gore da se što pre potpuno uključi u evroatlantske integracije Mađarska podržava svim svojim iskustvima stečenim tokom sopstvenog puta ka EU i NATO-u. Zapravo, mi u Mađarskoj vidimo iskrenog političkog partnera koji nam može pomoći da izbegnemo eventualna lutanja i stranputice, s kakvima se ona sama suočavala u procesu pridruživanja EU. Ako taj aspekt posmatramo kao neku vrstu političke teorije, odnosno edukacije, onda je njegov praktičan odraz u tome šta Mađarska konkretno čini na planu ulaganja u našu privredu, od Telekoma Crne Gore, preko kupovine hotela na primorju, do povoljnog kreditiranja izgradnje nekoliko škola.

Treba biti fer

Može se pretpostaviti da će Vas javnost u Mađarskoj dočekati pitanjem o položaju mađarske nacionalne manjine u Vojvodine. Kakav je Vaš stav o tom pitanju?
– Moje gledište o pitanju mađarske nacionalne manjine u Vojvodini je gledište naše vlade. Generalno gledano, položaj mađarske manjine je dobar, čak veoma dobar. Svako se trudi, pa i mađarski politički lideri s ove i s one strane granice, što je njihovo pravo, da taj položaj popravi. Samo, pitanje je ponekad – da li se svi politički lideri služe fer sredstvima? Sporadične tuče moramo urgentno da sankcionišemo, ali ne smemo i ne možemo to nazivati diskriminacijom vojvođanskih Mađara!

Prošli ste kroz ozbiljne i obimne pripreme za ambasadorsko mesto. Šta će biti Vaši prioriteti, šta smatrate glavnim u misiji koja Vam je poverena?
– Smatram da pisac stupa u diplomatiju onog trenutka kada objavi svoje prve radove. To je, naravno, književna ili kulturna diplomatija, ali to je u suštini diplomatija, jer je tu pisac javno i tajno izložen sudu javnosti, političkim i drugim procenama, malim i velikim „kuhinjama“ i nije slučajno što su u istoriji diplomatije naši pisci zauzimali tako istaknuto mesto. Ministar Drašković, i sam pisac, načinio je ozbiljan zaokret kada je nekoliko pisaca „ubacio u vatru“. Sudeći po prvim komentarima, to je pozitivno ocenjeno, ali najvažnije je šta će ti pisci dalje činiti za ugled SCG. Naravno da su naši prioriteti, kada je reč o saradnji sa susednom Mađarskom, da maksimalno iskoristimo sve prednosti koje imaju naše dve zemlje.

Životni put

Predrag čudić je rođen u Beogradu, 4. avgusta 1943. godine. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, a do prelaska u diplomatiju radio je u Biblioteci grada Beograda i bio urednik časopisa „Heretikus“. član je Udruženja književnika Srbije i Udruženja književnih prevodilaca Srbije.
Među mnogim nagradama izdvaja nagradu Zadužbine Jakova Ignjatovića u Budimpešti za životno delo i prevode mađarske poezije na srpski.
Objavio je niz knjiga poezije i pesama za decu, proze, kao i nekoliko drama i TV drama. Na mađarski je preveo pesme Danila Kiša. Govori, pored mađarskog, engleski, nemački i ruski.

Kako ocenjujete naše bilateralne odnose u ovom trenutku?
– Mi smo tu da budemo servis tih bilateralnih odnosa, koji su i inače u stalnom usponu. Pogledajte samo koliko je u poslednjih godinu dana bilo susreta na najvišem nivou. Naravno, nije politički život šećerna vodica, nije sve med i mleko, ali samo česti kontakti mogu svaku kriznu situaciju držati pod kontrolom.
Kako ćete sarađivati sa našom dijasporom?
– Dijaspora SCG je jedna od bitnih tačaka u našem radu u Mađarskoj. Sarađivaćemo (i već sarađujemo) tako što ćemo pažljivo saslušati sve probleme i zajednički potražiti najbolji izlaz, najbolje rešenje u datom trenutku. Ali čarobni štapić nemamo, niti iko može računati sa onom mantrom iz bajke „stočiću, postavi se“.
Dolazite kao predstavnik državne zajednice za koju će u Mađarskoj malo njih reći da funkcioniše i da je stabilna.
– Državna zajednica Srbija i Crna Gora, bez obzira na to šta će ko reći i šta ko misli u Mađarskoj i u svetu, funkcioniše sasvim dobro i mi izlazimo iz jedne duboke krize devedesetih godina prošlog veka. Kada je reč o ekonomskoj situaciji, ali i o međunarodnoj politici, naša zemlja se kreće uzlaznom linijom. Naše pozicije u svetu su danas mnogo bolje nego što su bile juče, kao što su nam sve veće šanse da rešimo neka odista veoma teška pitanja, kao što je pitanje statusa Kosova i Metohije.

Jedina moguća podela

Najbolje godine svog života proveo sam u Senti. Drugove nisam delio na Srbe i Mađare, već na dobre, pametne, one s kojima mogu podeliti sreću i nevolju. I sada kada se setim nekih svojih divnih drugova Mađara, koji, nažalost, nisu više na ovom svetu, meni se plače.

Stupili ste na potpuno nov poligon stvaralaštva. Šta će biti s Predragom čudićem piscem?
– Stanislav Vinaver, naš veliki pisac i još veći, nenadmašni prevodilac, rekao je u trenutku melanholije: „Eh, da mi je da izvršim samoubistvo za izvesno vreme“! Nije to tako apsurdno kao što izgleda na prvi pogled. Za sada, moja satirička žica nije našpanovana, i to je logično. Uostalom, možda me je moj političko-satirički angažman svih ovih godina komunizma i postkomunizma i doveo u ovu veoma, veoma izazovnu situaciju.