Ograničena prava Srba u susedstvu

Beograd – Za razliku od dijaspore, Srbi u regionu žive u uslovima nepriznatih ili ograničenih prava. Zemlje poput Albanije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine minimizuju broj pripadnika naše nacionalne manjine i ne sprovode zakone koji garantuju njihova prava, kaže za Danas Slavka Drašković, direktorka Kancelarije za dijasporu i Srbe u regionu.

Ona dodaje da u okruženju imamo i dobre primere u Rumuniji i Mađarskoj, gde država pomaže materijalno i dodelom prostorija za rad srpskim krovnim organizacijama, Samoupravi Srba u Mađarskoj i Savezu Srba u Rumuniji.

– Nažalost, nesloga je problem sa kojim se suočavamo širom rasejanja. Svuda prenosim poruku našim ljudima da je potrebno da nastupaju jedinstveno i prema matici, ali i prema zemlji u kojoj žive – ističe Draškovićeva.

Šta je učinjeno na poboljšanju njihovog položaja u državama u kojima žive?

– Doskoro država nije imala ova pitanja na listi prioriteta, i ja sada to menjam. Završili smo prvo presek stanja, evidentiranje situacije. Da biste uradili uspešno, morate prvo da znate sa čime krećete, kakva je situacija, koji su problemi, gde treba da reagujete i šta su prioriteti. Za svaku državu u regionu posebno smo sastavili prioritetna pitanja Srba koji žive tamo i predloge mera za rešenja istih. Ovo smo radili u koordinaciji sa organizacijama Srba u svakoj od zemalja. Takve izveštaje pripremamo i za sve države u kojima imamo brojnu dijasporu. Spisak pitanja koja muče naše ljude dostavljamo premijeru, prvom potpredsedniku i drugim visokim zvaničnicima Srbije da ih uvrste prilikom bilateralnih susreta. Sličan dokument pravimo i za evidentiranje položaja srpske dijaspore u zemljama u kojima je ona brojna zajedno sa Skupštinom dijaspore. Akcioni plan za sprovođenje strategije za dijasporu, koji je u završnoj fazi, biće osnovni dokument kojim će njihov položaj popraviti i pomoću kojeg će se država Srbija zauzeti za svoju dijasporu i Srbe u regionu ne samo deklarativno kao do sada već suštinski.

Mislite li da je vraćeno poverenje Srba iz dijaspore u državu, jer su mahom veoma razočarani zbog lošeg odnosa državne administracije prema njima u prethodnim decenijama?

– Poverenje još nije vraćeno. I ono treba obostrano da bude vraćeno, ne samo poverenje Srba iz dijaspore u Srbiju već i države u dijasporu. Dijaspora čeka da Srbija, ne samo deklarativno, već delima, kaže: Vi ste jednaki državljani Srbije kao i oni koji žive u Srbiji, i mi ćemo zajedno da radimo na procesu tranzicije i demokratizacije zemlje. Treba nam vaše znanje i iskustvo iz demokratskih zemalja iz kojih dolazite. Upravo radim da do takve suštinske zajedničke platforme dođe. Pozvala sam, uz podršku predsednika Republike Tomislava Nikolića, istaknute pojedince srpske dijaspore krajem maja i očekujem da bude reči o tome na tom skupu, kao i pri zasedanju Skupštine dijaspore ove godine.

Kakav je položaj Srba u dijaspori?

– Veoma različit zavisno od zemlje u kojoj žive, obrazovnog nivoa i ekonomske moći, dok je kod Srba u regionu određen unutrašnjim zakonima i političkim prilikama. U Americi, Kanadi, zemljama Evropske unije, naša dijaspora je veoma dobro integrisana, sa mnogo uspešnih pojedinaca u poslovnom, javnom i političkom životu. U SAD-u na primer imamo Amerikance srpskog porekla kao senatore, kongresmene, CEO velikih kompanija, u Nemačkoj su ove i prethodnih godina Nemci srpskog porekla proglašeni za menadžere godine, u Austriji su se Srbi iskazali u vlasti lokalnih samouprava i veoma su aktivni u Radničkoj komori. Prilikom posete Beču sastala sam se i sa austrijskim zvaničnicima i založila se da naš narod dobije status nacionalne manjine. S druge strane, srpska emigracija u svetu suočava se sa istim problemima kao i ostali doseljenici, kao što su otežane mogućnosti zapošljavanja, dobijanja radnih dozvola, državljanstva.

Kancelarija za brze odgovore

Sa kojim pitanjima očekujete da će se građani najviše javljati Kancelariji za brze odgovore?

– Moći će da se informišu o svemu što ih zanima, ali najviše očekujemo pitanja o državljanstvu, ličnim dokumentima, investicijama, statusnim pitanjima. Pored prijemnog formulara na sajtu Kancelarije, obezbedili smo i kancelariju koja će svakog radnog dana od 9 do 16 sati obezbeđivati odgovore u roku do pet dana. U kontaktu smo s resornim ministarstvima s kojima sarađujemo u obezbeđivanju odgovora.
– See more at: http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/ogranicena_prava_srba_u_susedstvu.55.html?news_id=260846#sthash.0Dh9wS49.dpuf