Economist: Euforija oko ulaska Hrvatske u EU ustupila mesto potištenosti

Ekonomija stagnira, nezaposlenost raste, a mnogi mladi Hrvati su zatrovani mržnjom. Neki flertuju sa fašizmom, a zemlja je razdirana netolerancijom prema onima koji misle, žive, mole se, pišu i govore drukčije. To nije propagandna parola nekog opozicionog vođe nego sumorni zaključak Ive Josipovića, socijaldemokrate i predsednika Hrvatske.
Ove godine, posle pet neprekidnih godina opadanja, ekonomija će možda prestati da opada. Ali – uz nezaposlenost od preko 20%, ne iznenađuje da Hrvati gube veru u svoje rukovodioce i u EU, u koju je Hrvatska ušla prošlog jula.
Zoran Milanović, socijaldemokratski premijer, ne inspiriše, smatra da je ekonomija dosadna i svojim odlukama zapanjuje čak i svoje pristalice. Još nepopularniji je Tomislav Karamarko, vođ Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), najvažnije opozicione stranke, koji gubi podršku usled interne korupcije.
Ali, Hrvati nisu jedini koji su razočarani. Angela Merkel, kancelar Nemačke, nije došla u Zagreb da proslavi ulazak Hrvatske u EU. Nemci su obznanili da je to usled blokade vlade Hrvatske kojom se onemogućava izručenje bivših jugoslovenskih tajnih agenata koje Nemačka zahteva zbog ubistva jednog hrvatskog prebeglice iz 1983. godine. Jedan od tih agenata, Josip Perković, kasnije je pomagao formiranje tajne službe Hrvatske, a njegov sin je savetnik za bezbednost g-dina Josipovića, predsednika Hrvatske.
Mada je g-din Perković bio blizak Franji Tuđmanu, predsedniku Hrvatske tokom ratnih godina, desničari pokušavaju da zadobiju politički kapital stavljajući u vezu ono ubistvo prebeglice sa bivšim komunistima, koji su danas članovi [vladajuće] socijaldemokratske stranke (SDP). Mnogi sa desnice postavljaju pitanje o tome zašto bi SDP g-dina Milanovića trebalo da toliko štiti g-dina Perkovića. To je samo pojačalo razočaranje [javnosti] u obe najvažnije stranke, koje bi sada mogle da počnu da gube podršku u korist novih, žešćih grupacija.

Visina javnog duga u EU
Na desnici su [rimo]katolička crkva, ogorčeni bivši vojnici i mnogi mladi Hrvati, za koje istoričar Neven Budak kaže da su još konzervativniji od svojih roditelja. Oni podržavaju razne aktivnosti koje mnogi nazivaju hrvatskom konzervativnom revolucijom. Posle uspešpnog anti-homoseksualnog referenduma u decembru – njihov sledeći cilj može da bude pitanje abortusa i borba protiv zvaničnih natpisa na srpskoj ćirilici.
U centru i na levici se takođe govori da bi nove partije mogle prigrabiti deo izbornog tela SDP-a. Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba, jedan je od tih koji bi mogao da im uputi izazov, a tu je i Nikica Gabrić, oftalmolog i političar koji je govorio o trećem putu u hrvatskoj politici. Mirela Holi, bivši SDP ministar, takođe je oformila novu – Zelenu stranku. A pojavljuje se i nekoliko regionalnih stranaka.
Predsednikov glavni analitičar, Dejan Jović, kaže da je u prošlosti hrvatska elita uspela da se složi oko ciljeva kao što su nezavisnost, povraćaj teritorije koju su držali Srbi i o integraciji u EU i u NATO. Oni koji te ciljeve nisu prihvatali su bili marginalizovani. Sadašnja priča o daljim reformama ne izaziva neki utisak, kako 45-godišnjak g-din Jović kaže te priče slušam još od kako sam napunio 5 godina, i dodaje da danas ima manje razloga da se kaže nemoj baš sada da potežeš to-i-to pitanje.
Politička scena se menja, i u potištenoj, sumornoj zemlji mnoge [političke] novosti će biti sve – samo ne liberalne.
Sa engleskog posrbio: Vasilije Kleftakis
Naslov i oprema: Stanje stvari