Austrijski mediji pišu danas o mogućnosti da Hrvatska ne prijavljuje pravi broj obolelih od korona virusa zbog turističke sezone i ističu da se turisti na Jadranu zaražavaju, a da se testiraju tek po povratku kući. Bečki dnevnici Prese i Klajne Cajtung objavili su tekst dopisnika za Balkan Tomasa Rosera u kojem se podseća da je jedno putovanje austrijskih maturanata u Hrvatsku završsilo samoizolacijom. “Jedanaest od 18 maturanata iz nemačkog mesta Donzdorf, koje je na ”parti plaži” na Pagu dovela jedna putnička agencija iz Hamburga, pozitivno je u međuvremenu na korona virus. Još 50 osoba njihovih kontakta se znoji u karantinu usred leta”, navodi se u tekstu. Ističe se da je “sve više povratnika iz Hrvatske pozitivnih na koronu”, na šta je upozorila i nemačka Agencija za zdravlje (Gesundheitsamt). Navode,međutim, da se u Hrvatskoj ne može primetiti nikakva panka oko korone, a prenosi hrvatski portal Index. Sarkastično se, kažu, samo konstatuje da se od početka meseca broj zaraženih..

Pravoslavni porodični seminar

Poslednjeg dana novembra, u subotu od 10 sati ujutro, počeće Pravoslavni porodični seminar u sali Crkve sveti Nikola u sidnejskom predgrađu Blektaun. Ovo predavanje prvi put je održano prošle godine u organizaciji starešine blektaunskog hrama, oca Nemanje Mrđenovića. Ove godine, Porodični seminar ima specijalne goste iz Holandije. Otac Nenad Ilić iz Crkve svetog Nikole u Zandamu kraj Amsterdama, zajedno sa suprugom Anastasijom održaće predavanje o braku. Zatim, govoriće imunolog iz Melburna Ana Tokanović, kao i policajac iz Sidneja Dragoljub Brkljač i Sajmon Kuri, čovek kojem je upravo Brkljač pomogao da se oslobodi zavisnosti od narkotika. – Želja nam je da na predavanja dođe što veći broj naših ljudi, ali i pripadnika drugih zajednica jer su teme za sve pravoslavne, kao i za druge koji žele da ih poslušaju – kaže za „Vesti“ otac Nemanja Mrđenović. Starešina Crkve svetog Nikole govorio je i o predavačima, odnosno o temama kojima će se oni baviti. – Otac Nenad Ilić i njegova suprug..

Imigranti imaju specifičan pravac

Smrt je deo naše svakodnevnice, ali i proces koji je deo naših života. I to svih prirodnih vrsta. Uprkos tome mi se i dalje suočavamo sa smrću sa iznenađenjem i nekom vrstom kazne. Svi dolazimo na ovaj svet na isti način – rađanjem. Svi odlazimo sa ovog sveta umiranjem, i tu smo svi isti. Ono što nas razlikuje je sve između. Danas je moguće kontrolisati začeće, rađanje, pa čak i smrt. Ljudi biraju gde i kako će da umru. Legalizacijom eutanazije mogu da odluče i kad će da umru, uz uslov da boluju od terminalne bolesti. Mučeništvo nije više obaveza, a žrtvovanje bogovima je ostalo u paganskoj religiji. Kao subspecijalista palijativne medicine susrećem se sa kompleksnim pacijentima, kompleksnim bolestima i kompleksnom smrću. Ljudi umiru svuda i na različite načine. Imigranti imaju nekako specifičan pravac, jedinstven i određen kulturološkom grupom, koja ne mora da bude uvek u liniji sa religioznom pripadnošću. Hronične bolesti imaju prolongirani tok. Terminalne bolesti su vremenski ogr..

Policijski čas u Melburnu!

U Melburnu je u nedelju, 2. avgusta, uveden policijski čas od osam sati uveče do pet sati ujutro svakog dana. Ovo je samo deo mera koje je objavio premijer Danijel Endrjus proglašavajući stanje katastrofe, pored već postojećeg vanrednog stanja u državi Viktorija. Ovo stanje će trajati narednih šest nedelja, do 13. septembra, a možda i duže. To praktično znači da policija i drugi predstavnici vlasti imaju dodatnu moć, kako je rekao premijer. Ujedno, vlada može da suspenduje različite aktivnosti parlamenta. I dok će u ostatku Viktorije biti na snazi restrikcije trećeg stepena, u Melburnu je proglašen 4. stepen karantina. Građani Melburna ubuduće će moći da idu u prodavnicu, i to samo jedan član porodice, jednom dnevno i ne dalje od pet kilometara od kuće. U istom radijusu mogu da se kreću najviše dve osobe radi vežbanja, ali samo jednom dnevno, sat vremena. U vreme policijskog časa moći će da se kreću samo osobe koje moraju na posao i koje pružaju ili primaju negu. Ukoliko neko be..

Darvin postaje prihvatni centar

Veći broj australijskih državljana moći će da se vrati kući iz inostranstva, počevši od ove sedmice. Odlukom Nacionalnog kabineta, nedeljna kvota je povećana sa 6.000 na 6.290 povratnika, kojima će biti omogućen “beg“ iz inostranstva. Do povećanja je došlo pošto su vlade Kvinslenda i Zapadne Australije pristale da povećaju svoj udeo u ukupnom broju državljana koje će prihvatiti. Kvinslend će na nedeljnom nivou primati 150 ljudi više, a Zapadna Australija 140, pošto je procenjeno da će karantini u ove dve države moći da podnesu veću nedeljnu kvotu. Među 26.000 Ozija koji se od početka pandemije nalaze “zaglavljeni“ u inostranstvu, određeni broj čine i pripadnici srpske zajednice. Tijana Petrović iz Sidneja trebalo je da se vrati u Australiju iz Beograda krajem marta, a od tada su njeni rezervisani letovi (u dva navrata) otkazani. Ona je deo svog iskustva ispričala za SBS Radio na srpskom jeziku. – U martu je zatvoren beogradski aerodrom i od tada sam zaglavljena u Srbiji. Zbog pandemi..

Voda odnela živote i imovinu

Kritična situacija s poplavama u unutrašnjosti Novog Južnog Velsa dostigla je vrhunac u četvrtak ujutro, kada je reka Loklan narasla na čak 10,68 metara u gradiću Forbs. Postoji strepnja da će nivo nastaviti da raste do subote i da bi mogao da izjednači rekord iz 1952. godine, kada je ova reka u Forbsu dostigla 10,8 metara. Nešto istočnije, nizvodno, stanovništvo Kondobolina i Jugaure priprema se za najgore, pošto je reka u ovim mestima premašila svoj najviši istorijski nivo od 7,37 metara, a očekuje se dalji rast. Državna služba za vanredne situacije Novog Južnog Velsa (SES NSW) neprekidno sprovodi operacije spasavanja stanovništva, a za sada su poplave već odnele nekoliko života. Pronađena su tela dve osobe, a za trećom se traga. Reč je o 85-godišnjem muškarcu Ljubiši “Lesu“ Vugecu iz Jugaure, s kojim je porodica izgubila kontakt pre dva dana. Na snazi su naredbe za evakuaciju stanovništva u više mesta u dolini reke Loklan, a na desetine kuća već su do pola pod vodom. U Kondoboli..
Dugometražni dokumentarni film „Pejzaži otpora“ Marte Popivode odabran je za glavni takmičarski program 50. jubilarnog Internacionalnog filmskog festivala u Roterdamu (IFFR), koji će se održati uživo i onlajn od 1. do 7. februara 2021. godine. Glavni takmičarski program festivala u Holandiji pod nazivom „Tiger Competition” otkriva i podržava originalne autore u usponu, čiji radovi pomeraju granice filma, i ta selekcija obuhvata 16 filmova iz celog sveta. Ostvarenje „Pejzaži otpora“ beleži putovanje kroz sećanja antifašističke borkinje Sonje (97), jedne od prvih partizanki u Srbiji, koja je bila među vođama pokreta otpora u Aušvicu. Protagonisti filma su Sofija Sonja Vujanović (Stanišić), Ivo Vujanović i Ivanka Maksović. Režiju filma potpisuje Marta Popivoda, koja je pisala i scenario zajedno sa Anom Vujanović, a u autorskoj ekipi su još direktor fotografije Ivan Marković, montažerka Jelena Maksimović i drugi. Producenti su sama rediteljka i Dragana Jovović ispred producentske kuće..

Finansijska podrška nije za sve

Pixabay.com Danas će se u Kanberi održati vanredna sednica Saveznog parlamenta, na kojoj će se glasati o planu Nacionalnog kabineta za obuzdavanje cena energenata i podršku stanovništvu i biznisima u plaćanju sve viših cena struje i gasa. Zasedanje je zatražio premijer Entoni Albaneze, koji je prošlog petka usaglasio detalje predloga ovog plana sa premijerima svih
22.04.202122.04.2021 250 radova na temu „Najlepše uskršnje jaje“ pristiglo je od učenika Srpske dopunske škole iz Francuske, Italije, Nemačke i Slovenije na konkursu, koje je organizovali Nastavničko veče Srpske dopunske škole u Sloveniji. Sve fotografije (koje su ispunjavale propisane uslove) postavljene su na Fejsbuk stranici i do 30. aprila u ponoć je moguće glasati. Pobednik će biti rad koji skupi najviše lajkova. Prva tri rada biće nagrađena knjigama, a svi učesnici će dobiti pohvalnice. „Uskrs je svetao praznik koji simboliše regeneraciju duha i prirode što donosi radost i duševni mir. Konkurs „Najlepše uskršnje jaje“ lepotom objavljenih radova pojačava tu radost pokazujući nam da običaji predaka nisu zaboravljeni. Zahvaljujemo se svim učenicima srpske dopunske škole na prelepim rodovima koje su poslali i njihovim roditeljima na podršci i trudu da ti radovi stignu na konkurs“, poručili su organizatori. Oni se takođe zahvaljuju i nastavnicima srpske dopunske škole iz Francuske, ..
Stefan MorovićKoledž Sveti Sava u Sidneju Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu kompletno je opremila jednu učionicu u Koledžu “Sveti Sava” u Sidneju gde je najveća koncentracija Srba u ovom australijskom gradu. Nabavljeni su nameštaj i tehnološka oprema u vrednosti od 3 miliona dinara: stolovi, stolice, police, elektronska tabla, tableti i nastavni