SRPSKE ŠKOLE BEZ DECE

U čast najvećeg reformatora srpskog jezika i pisma, đaci škole srpskog jezika iz melburnskog Kizbora, obeležili su i ovog oktobra delo Vuka Stefanovića Karadžića, po kome njihova nedeljna škola nosi ime. Iako su se deca trudila da sa svojim nastavnicima pripreme zanimljiv program, njihova priredba nije naišla na adekvatan odziv zajednice. đaci iz razreda nastavnica Nade Miljanić i Vlajke Tomić, zasluženo su zaradili tople aplauze oko 50 posetilaca večeri, pre svega zbog poznavanja srpskog jezika, iako su neki od njih već treća generacija koja raste van otadžbine.

Posle himne „Bože pravde“, koju je izveo hor „Kornelije Stanković“, direktor škole Miroslav Nakić podsetio je, uz ostalo, na opasnost od nestajanja srpskog jezika i identiteta među našim doseljenicima u Australiji.

– Treba li da zaboravimo ko smo, šta smo i odakle smo. Da li će nas na naše poreklo, istoriju i kulturu podsećati samo naša prezimena. Da li ćemo svojoj deci uskratiti mogućnost da se upoznaju sa svojom zemljom,običajima, tradicijom. Po svemu sedeći, hoćemo. Svake godine sve manje dece se upisuje u naše škole u Australiji. Nije to zato što nema dece, već što roditelji nemaju vremena ni volje da ih dovode na nastavu, na folklor, na hor, na druženje sa vršnjacima. Australijska vlada izdvaja 100 dolara po detetu godišnje da bi učilo jezik svog zavičaja, a mi ne možemo da odvojimo sat vremena subotom da ih dovedemo u školu. Zar smo baš toliko zauzeti. Ili nam je tako lakše. Ili nas je jednostavno briga – upitao je Miroslav Nakić.

Nastupali i folkloraši

đaci su posle izvođenja himne „Vuku“ izveli progodan program. Učestvovali su Milica Dragić, Anita Šolak, Aleksandar Pivač, Aleksandar i Stefan Šarčević, Jelena Pekez, Ana i Mihajlo Jovanović, Stefan Pekez, Ana Romanov, Snežana i Siniša Grujić, Boško Kostur, Dragana i Gregori Božić.
Program je završen nastupom folklorne grupe „Šumadija“.

Sveštenik čedomir Videkanić osvrnuo se na slabu posetu ovako značajnom događaju za srpsku zajednicu u Melburnu. Govorio je i o Vuku Karadžiću, njegovim zaslugama kao reformatora srpskog pisma i jezika i sakupljača izvornog kulturnog blaga, koje je zabeležio i sačuvao za buduća pokolenja Srba.