Manje Srba u Australiji?

Prema najnovijim podacima australijskog Biroa za statistiku, na petom kontinentu živi 69540 građana koji su poreklom Srbi. To je oko trideset odsto manje nego u dva prethodna popisa stanovništva.

Biro za statistiku Australije je saopštio da će ta zemlja, bar u narednih pet godina, računati da na njenoj teritoriji živi 69540 građana koji su poreklom Srbi, oko 30 odsto manje nego u dva prethodna popisa stanovništva, saznaju Vesti onlajn.

Biro za statistiku je objavio dopunske podatke o etničkoj strukturi australijskog stanovništva do kojih se došlo popisom 2011. Ti podaci će ostati relevantni do eventualno, narednog popisa koji je planiran za 2016. godinu.

Prema popisu iz 2006. godine, 95362 osobe izjasnile su se kao Srbi. Pet godina ranije, Srba je bilo 97315. Taj podatak se upisivao u rubrici Poreklo – prema mestu rođenja roditelja“.

Godine 2011. u Australiji su živele 25683 osobe rođene u Bosni i Hercegovini, 48829 osoba rođenih u Hrvatskoj, 40223 osobe rođene u Makedoniji i – 20266 osoba rođenih u Srbiji.

Šta kaže statistika

U popisu 2001, u etničku“ kategoriju Jugoistočni Evropljanin“, bilo je upisano svega 9799 osoba, ali je zato u grupi Srbin“ bilo njih 97315. Pet godina kasnije, među Evropljanima s jugoistoka“ bilo je 1005, a među Srbima“ – 95362 osobe. Prošle godine, broj nesvrstanih“ južnoistočnih Evropljana raste na 27786, a broj Srba“ opada na 69540.Godine 2001. pod Jugoistočnom Evropom“ upisano je 55365 osoba. Pet godina kasnije – 33358, a 2011. već navedenih 25071. Dakle, gotovo svih 25071 bili su ranije Srbi“, prema kategorizaciji statistike.

Novinar Vesti postavlja pitanje kako je došlo do ovakvih podataka i da li su Srbi možda veći jugonostalgičari, pa su i dalje upisivali Jugoslaviju kao zemlju porekla i dodaje da je statističkoj pometnji doprinelo i to da se 2006. godine podrazumevalo da je jugoistočna Evropa“ u stvari srpska“, što nije bio slučaj 2011.

U prepisci sa Biroom za statistiku koja traje od objavljivanja prvih rezultata, novinar Vesti“ je postavio pitanje da li postoji mogućnost nesnalaženja australijske statistike pri podvlačenju linija između etničkog porekla i države gde je neko od bivših Jugoslovena rođen“.

Odgovor Biroa za statistiku je glasio da je ovom promenom obezbeđeno da statistički podaci o Poreklu“ sada budu u skladu s pristupom koji je korišćen pri klasifikaciji odgovora za Mesto rođenja“.

Za 2011. godinu, Australijski biro za statistiku (ABS) napravio je promenu u načinu na koji je kodiran odgovor „Jugoslavija“ u pitanju „Poreklo“.

„Jugoslavija“ i slični odgovori, 2011. godine su kodirani pod „Jugoistočni Evropljanin, neodređen“. To je promena u odnosu na 2001. i 2006, kada su ti odgovori kodirani kao „Srbin“. To predstavlja promenu u odnosu na oko 25000 odgovora“, rečeno je Vestima u Birou za statistiku u Australiji.

Moguće je da su statističari u Australiji napravili grešku prilikom načina klasifikovanja ljudi koji su poreklom sa prostora bivše Jugoslavije.

Posledice ovog smanjenja koje je možda rezultat pogrešne statistike najviše će osetiti pripadnici srpske zajednice koju kao i druge etničke zajednice australijska vlada finansijski pomaže srazmerno popisnom rezultatu.