Sveti zadatak

Budući srpski koledž „Sveti Sava“ biće zaista kruna svega što je srpska zajednica Australije postigla na ovome tlu. Pre više od 50 godina ovde je nikla prva srpska pravoslavna crkva, koja je dobila ime po svetom Savi. Od tada do danas, Srbi su u svojoj novoj domovini izgradili više od 50 crkava. U čast svom svetitelju i u slavu Bogu, Srbi Australije danas su na putu da podignu veliki i značajan obrazovni, verski, kulturni i društveni centar – bez premca među našim ljudima u rasejanju.

Korisno za sve

– Onima koji dobro poznaju i razumeju srpske duhovne, kulturne i tradicionalne vrednosti, jasno je da od njihovog bogatstva korist može da ima šira australijska zajednica i društvo u celini. Ako dozvolimo da one nestanu, celo društvo biće siromašnije za njih. Ponosni smo na naše roditelje i prethodne generacije za ono što su učinili da bi razvili i utvrdili te vrednosti u našoj naciji i zajednici uopšte. Instituciju koledža vidimo kao još jednu pokretačku snagu koja će nastaviti tako važan posao – rekao je Ilija Glišić.

Ovo je, najsažetije, poruka upućena sa svečane poslovne večere u Sidneju, pripremljene za srpske poslovne ljude i australijske prijatelje, a u čast nove faze u pripremama za izgradnju Srpskog koledža. Večeru je organizovao Odbor fondacije koledža, a brojne počasne goste predvodili su episkop australijsko-novozelandski gospodin Milutin i živa legenda australijskog političkog života i Laburističke partije, nekadašnji prvi ministar Gof Vitlem. Među gostima su bili i predstavnici Ministarstva za useljeničke, multikulturne i domorodačke poslove Novog južnog Velsa, članovi Federalnog i Parlamenta Novog južnog Velsa, članovi Generalnog konzulata Srbije i Crne Gore i drugi.

S „Vestima“ od početka

U posebnom odeljku, direktor Koledža odao je priznanje organizacijama koje su i do sada iskazivale razumevanje za ovaj projekat (JAT, Vesti, Beo-eksport i drugi).
„Vesti“, jedine dnevne novine na srpskom jeziku u Australiji, pružale su od početka neizmernu podršku, njihovo učešće je od nemerljive vrednosti za uspeh tog poduhvata, istaknuto je ovom prilikom.

Goste je, predstavljen od direktora koledža protojereja Rade Radana, najpre pozdravio episkop Milutin. Napominjući da upravo stiže iz Beograda, odakle donosi blagoslove patrijarha Pavla, episkop je, uz ostalo, kazao:
– Briga svih nas o koledžu mora da bude posebno izražena u našim umovima, pre svega zato što se radi o našoj omladini, o deci koja treba da budu nadahnuta naukom Hristovom, najlepšom i najvećom naukom na svetu. I da u toj školi budu naučeni, ne samo srpska omladina nego i drugi, da umeju pokazati pravo lice jedne svete zemlje, jedne svete vere – vere u Hrista Gospoda. Ovo je sveti zadatak svih nas.

Ukorak sa svetom

O utiscima prisutnih, nakon svega što su videli, ilustrativno govore reči konzula Srbije i Crne Gore Milutina Stanojevića:
– Prezentacija je urađena na visoko profesionalan i inteligentan način. Ovo dokazuje da su i ovdašnji Srbi i te kako u stanju da drže korak sa savremenim načinima komunikacije s javnošću. Verujem u nova kretanja u našoj zajednici. Zanimljivo je da je ovo projekat koji je baš njoj namenjen, ali kojim se ona otvara prema celom australijskom društvu.
Pred gostima su nastupili i Hor crkve „Svetog kneza Lazara“, te duet Dušan Filipović i Maja Glišić.

Tokom večeri, rečju, muzičkom i video prezentacijom, nosioci projekta prvi put su izašli u javnost sa celokupnom zamisli – od njenog začetka, preko kupovine izvanredno pogodnog zemljišta, do glavnog projekta sa sadržajima koju će tu biti građeni. Prota Rade Radan, predsednik Odbora Koledža Ilija Glišić, blagajnik Rendon Ilić i drugi predočili su istorijat naseljavanja Srba u Australiji, njihove potrebe u novom društvu, nastanak ideje i – konačno – današnje vreme u kome ta ideja postaje stvarnost.
Cela vizija deluje zaista upečatljivo. Najpre je prikazan film snimljen na 187 akri zemljišta u Varivudu.
– Ovako divno zemljište je zaista Božji dar – kazao je prota Radan, navodeći zatim njegove prednosti, posebno blizinu glavnih saobraćajnica i činjenicu da će ovaj kraj biti u budućnosti gusto naseljen.

Balkanska rupa

– Preduzeo sam za vas večeras ovaj put kroz istoriju, zbog toga što našem Ministarstvu za inostrane poslove ozbiljno nedostaje osoblje koje poznaje balkansku istoriju i balkansko doseljeništvo. Ovo je, na sramotu, obelodanjeno u aprilu 1999. godine, kada su prvi ministar i lider opozicije objavili poruke s čestitkama grupi koja je proslavljala godišnjicu hitlerovske marionetske Nezavisne Države Hrvatske – kazao je Vitlemova.

Zatim su arhitekte Filip Stenton i Piter Hiks predočili glavni plan (Crkva vaskrsenja Gospodnjeg, osnovna škola, gimnazija, centar za primenjenu umetnost, manastir, gimnastička dvorana, internat, sportski tereni, dom za negu starih, višenamenska dvorana…).
Odajući priznanje srpskoj tradiciji u građenju, Filip Stenton je kazao:
– Ja se ovim poslom bavim 20 godina, ali ovo pred nama je nešto zaista jedinstveno – ističe on, posebno naglašavajući izuzetan značaj koji će u budućnosti imati ovo područje, smešteno između opština Kemden i Kembeltaun.
Niko na toj vidovdanskoj večeri nije ostao ravnodušan pred veličinom i značenjem projekta, bez obzira na to da li se radi o ljudima srpskog ili drugog etničkog porekla. Sam način predstavljanja ovog istorijskog poduhvata ocenjen je od zvaničnika kao nešto što u srpskoj zajednici još nije viđeno.

Dejvid Bartlet, konsultant za razvoj školskih institucija, naveo je dobru saradnju sa Upravom Koledža, ističući zadovoljstvo što se I srpska zajednica pridružuje etničkim grupama uključenim u obrazovanje mladih.
Kolin Lindzi, iz Ministarstva za useljavanje čestitao je na inicijativi i viziji, naglašavajući da se ovde ne radi o običnoj školi već o mnogo kompleksnijem obrazovnom zadatku na razvoju mladih ljudi, ali i na brizi o starima.