ZAHTEV FONDA DIJASPORA ZA MATICU

RASEJANJU VRATITI 5,5 MILIONA EVRA

• Osim 3,4 miliona koji će biti vraćeni iz budžeta, dijaspora očekuje i oko 2 miliona od kamata i novca preostalog na računima državnih institucija

Fond dijaspora za maticu neće odustati od naknade kompletne imovine koja je ostala zarobljena na računima državnih institucija i tražiće isplatu odgovarajuće kamate na osnovicu duga od 3,4 miliona evra, koje je država planirala da vrati iz budžeta za 2008. godinu.
Predsednik Upravnog odbora Fonda dijaspora za maticu Miloje Milićević iz Berlina naglasio je da, osim tih 3,4 miliona koji su blokirani stečajem Beogradske banke, postoji još oko 90.000 evra na deviznom računu Saveznog ministarstva inostranih poslova, kao i oko 60.000 evra u našoj ambasadi u Beču deponovanih za Fond dijaspora za maticu.
– Kada se sve ovo sabere dobija se oko 3.530.000 evra glavnice Fonda u momentu oktobarskih promena 2000. godine. Uz pretpostavljenu kamatu od samo 5,5 odsto godišnje, celokupna imovina Fonda dijaspora za maticu momentalno iznosi oko 5,4 miliona evra – rekao je Milićević na zajedničkoj sednici Upravnog i Nadzornog odbora Fonda održanoj u Beogradu ovog vikenda.

Izgradnja Memorijalnog centra

Na inicijativu istoričarke Smilje Avramov formiran je Inicijativni odbor za izgradnju Memorijalnog centra srpskom stradanju u 20. veku, koji bi trebalo da bude u Beogradu.
– Rat protiv Srbije traje nenasilnim putem. Jedan od tih nenasilnih načina je uništavanje arhivske građe, čime nam oduzimaju prošlost, a budućim generacijama onemogućavaju da saznaju istinu o stradanjima našeg naroda. LJudi su pokrali brojnu građu da bi je u privatnim arhivima spasli od uništenja i nju bi trebalo sakupiti u Memorijalnom centru – rekla je Smilja Avramov.

članovi uprave Fonda i brojni gosti iz matice i rasejanja ocenili su da su pojedinci iz prethodne tri vlade Srbije učinili neprocenjivu štetu svom narodu i državi kada su blokirali i oduzeli imovinu koju su naši ljudi iz rasejanja prikupili dobročinstvima.

Nije bilo političke volje

Bivši ministar za dijasporu u Vladi Srbije Vojislav Vukčević koji se zalagao za vraćanje sredstava Fondu, rekao je da je često ulazio u oštre verbalne sukobe sa kolegama iz prethodne vlade koji nisu bili spremni da se novac vrati.
– Nije uobičajeno da član kabineta piše članovima vlade, ali ja sam to morao da radim da bi ostali dokazi da sam nešto pokušavao. Ne bih smeo da vam kažem kako sam usmeno razgovarao sa njima, jer mi ne biste verovali – rekao je Vukčević.

– Novi ministar finansija Mirko Cvetković je održao svoju reč. Mi mu se, u ime dobrotvora Fonda i stradalnika u matici, kojima je prevashodno humanitarna pomoć namenjena, najsrdačnije zahvaljujemo. Nadamo se da su konačno nestali razlozi za dalje sudske procese u matici, ali i za one koje bi morali da pokrenemo pred međunarodnim instancama – rekao je Milićević, naglasivši da će otplata duga doprineti vraćanju poverenja rasejanja u maticu.

Izbor nove uprave

Fond dijaspora za maticu pokrenuće inicijativu sa nadležnim ministarstvima u Vladi Srbije za pripremu sledećeg izbornog 5. Sabora matice i rasejanja. Na tom Saboru sadašnja uprava Fonda trebalo bi da podnese izveštaj o radu i da se izabere novo rukovodstvo.
– Ova uprava mora da ostane. Plašim se izbornog Sabora, jer bi mogli da dođu novi ljudi koji će ovaj novac nenamenski trošiti – upozorio je Slavko Mrdović, jedan od najvećih donatora i član UO Fonda iz Švajcarske.

član Nadzornog odbora Fonda Borka Vučić istakla je da dijaspora „ovu bruku treba što pre oprosti, ali je ne sme zaboraviti“. Ona je rekla da bi Predlog budžeta za sledeću godinu trebalo da se nađe pred poslanicima Skupštine Srbije na sednici 10. decembra, a da mora da bude usvojen do 15. decembra.
– čim budžet stupi na snagu, moramo što pre da uđemo u proceduru da Vlada uplati novac na račun Fonda. Viceremijer Božidar đelić, koji nam je do sada bio najveći neprijatelj, rekao je da ne bi trebalo da bude problema ni sa vraćanjem ostatka novca. Međutim, što se tiče kamata, možda bi trebalo da se malo ohladimo i sačekamo da nam uplate bar osnovicu, a da istrajemo u naporima da se vrate sredstva koja su ostala u Ministarstvu spoljnih poslova i na računima diplomatsko-konzularnih predstavništava – rekla je Borka Vučić.

Advokat Minja Nikolić koji je, uz pomoć advokatske kancelarije Tome File, vodio slučaj Fonda dijaspora za maticu, istakao je da se pred sudom u Srbiji vodi jedan postupak u kome je dijaspora tužila državu i traži naknadu štete.
– U tom procesu mi dokazujemo da država nije ispunila naloge Fonda da se novac iz Beogradske banke prebaci na račun u Rajfajzen banci još pre nego što je srpska banka likvidirana. U toj naknadi štete možemo da računamo na novac sa kamatom – rekao je Nikolić.

Potpredsednik UO Fonda Živadin Jovanović dodao je da bi od Agencije za osiguranje depozita, sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka trebalo tražiti da plati sudske troškove koji iznose oko 10.000 evra, nastale zbog podnošenja tužbi, s obzirom na to da je njihovom nemarnošću novac ostao zarobljen u stečajnoj masi Beogradske banke.

Uprava Fonda dijaspora za maticu usvojila je predloge da se, posle isplate osnovice duga, uvede šestomesečni moratorijum na ulaganje sredstava dok se ne analiziraju prioriteti. Kada sredstva budu legla na račun Fonda, planirano je da se sprovedu tri odluke koje nisu izvršene zbog blokade imovine. Najpre će se sa 100.000 evra pomoći Komesarijat za izbegle, prognane i raseljene za kupovinu napuštenih seoskih imanja za smeštaj porodica. Dodatnih 100.000 evra biće uplaćeno Fondu za Kosovo i Metohiju, a sa 5.100 evra pomoći će se podizanje Spomen-hrama na Mojkovcu.