Vukman Krivokuća, pomoćnik ministra dijaspore

Vukman Krivokuća, pomoćnik ministra dijaspore

Dijaspora oprezno ulaže u Srbiju

U dijaspori živi između dva i četiri miliona Srba, a po realnim procenama oni na računu imaju minimum sto milijardi evra. Od te sume u rodnu grudu naša dijaspora je tokom postmilioševićevog vremena uložila hiljaditi deo – tvrdi za „Blic Evropu“ Vukman Krivokuća, pomoćnik ministra dijaspore za ekonomska pitanja.

On kaže da je dosad srpska dijaspora u Srbiju uložila nekoliko desetina miliona evra.

– Međutim, ta ulaganja su bila sporadična i nepovezana, a čini se da je motiv njihovog investiranja bila više nostalgija za rodnom zemljom, nego stvaranje profita – priča Krivokuća.

Pomoćnik ministra za dijasporu kaže da u Ministarstvu, kao i u Vladi, žele da imaju organizovan odnos sa dijasporom u ekonomskom smislu, i da motiv investiranja u zemlju naših ljudi koji žive u inostranstvu, bude pre svega profit.

– Moramo koristiti iskustva drugih zemalja koja imaju duži organizovani odnos sa svojom dijasporom, a zahvaljujući kojoj su uspeli da podignu privredni rast svojih država. Pre svega to su Turska, Grčka, Italija, Poljska, Indija, Kina, Tajvan – nabraja Krivokuća.

On smatra da je mnogo razloga zbog kojih je dosad dijaspora nedovoljno ulagala u svoju maticu.

– Našu dijasporu, koja želi da ulaže u Srbiju, najčešće zanima garancija uloženog kapitala i sredstava zbog eventualnih političkih promena u zemlji. Užasno ih iritira nedovoljna svest predstavnika lokalne samouprave o značaju ulaganja i birokratske prepreke kod dobijanja gotovo svih dozvola, kako za rad, tako i za gradnju. U tom smislu uloga Ministarstva dijaspore je da rešimo te probleme i uz našu ingerenciju ih povežemo sa relevantnim ministarstvima koji u mogu da im pomognu prevazilaženju tih problema – kaže Krivokuća.

On i pored mnogobrojnih problema sa kojima se naša zemlja suočava smatra da je Srbija idealno mesto za preduzeća koja žele da započnu ili prošire poslovanje u jugoistočnoj Evropi i to iz više razloga.

– Nalazi se u centru zone slobodne trgovine jugoistočne Evrope sa slobodnim bescarinskim pristupom potencijalnih tržišta od 150 miliona potrošača. Domaće, srpsko tržište je jedno od najvećih u regionu od 7,5 miliona potrošača. Preduzeća koja se osnuju u Srbiji mogu da izvuku maksimalnu korist u proizvodnji van EU, a istovremeno mogu lako pristupiti tom tržištu. Jedan od prioriteta u ovoj godini biće primena zakona o bankama, kao i dalji razvoj finansijskog tržišta i otklanjanje nekih tehničkih i administrativnih prepreka na terenu poreske politike, što će umnogome olakšati i unaprediti poslovanje – tvrdi Krivokuća.

Krivokuća iznosi da u one koji su najviše investirali u našu zemlju spadaju Filip Cepter sa 40 miliona evra, a zatim Mira i Slobodan Pavlović, iz čikaga, sa 20 miliona evra.

Krivokuća kaže da je Ministarstvo dijaspore uradilo multimedijalni DVD na kome su prikazani potencijali 53 opština u Srbiji, a očekuje se da će na novom izdanju, koje će biti gotovo u junu, obuhvatati više od sto opština i njihove potencijale za ulaganje.