Otvarajući u ponedjeljak zgradu hrvatskog veleposlanstva, predsjednica Grabar Kitarović izjavila je da je ‘doista iznimno bitno imati veleposlanstvo u tom dijelu svijeta’.
O otvaranju hrvatskog veleposlanstva u Kuvajtu govori se već godinama, a upravo je aktualna predsjednica na početku mandata 2015. godine potpisala tu odluku u svrhu jačanja gospodarske suradnje. Tada se nije znalo tko će biti veleposlanik, no je li normalno da on na dan otvaranja veleposlanstva još uvijek nije imenovan?
Klisović: Moguće da je veleposlanik odabran…
‘Nije to normalna procedura, ali u isto vrijeme nije i neuobičajena. To je tako, sve ovisi o situaciji u državi. U principu, bilo bi najsretnije rješenje da je otvaranjem veleposlanstva imenovan i veleposlanik, posebno zato što diplomati rade na otvaranju veleposlanstva prije nego što se ono službeno otvori u nekoj zemlji, ali nije neuobičajeno to da u trenutku samog otvaranja nemate već imenovanog veleposlanika’, kaže Joško Klisović, bivši zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić.
On smatra da je, razmotri li se dugo pripremno razdoblje za otvaranje veleposlanstva u Kuvajtu, državni vrh mogao već barem odabrati osobu koja bi trebala biti veleposlanik i zatražiti agreman za njega. Ne isključuje da je to i učinjeno, pa je možda predsjednica Grabar Kitarović katarskom emiru Sabahu al Ahmadu al Džaberu al Sabahu prilikom posjeta i priopćila tko bi to bio.
Inače, Katar u Hrvatskoj još nema veleposlanstvo, već tu funkciju iz Praga obavlja veleposlanik Ajman Muhamed Jusuf al Adsani.
Do daljnjeg hrvatske poslove u Kuvajtu otpravljat će Jerko Vukas, bivši hrvatski veleposlanik u Iraku koji u Kuvajtu od srpnja radi na otvaranju veleposlanstva, doznaje tportal u MVEP-u.
Nekadašnji predsjednik Općine Sinj, Vukas je u 90-ima bio glavni pregovarač s pobunjenim Srbima u Kninu. Potom je, redom, imenovan pomoćnikom ministra unutarnjih poslova, prvim šefom Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) i prvim hrvatskim generalnim konzulom u Australiji.
