Kusturica: "Nekima smeta tradicionalna Srbija"Mokra Gora - (Tanjug) - Reditelj Emir Kusturica izjavio je da on "nije krvožedni tradicionalista, nego borac za očuvanje kulturnog identiteta". "Tranzicija je specifični vid otimačine, a progres je poseban vid zločina, dok je korporativni kapitalizam kao veliki starozavetni povodanj koji ruši sve ispred sebe...

Nova izvozna ponuda Srbije

Srbija povećala izvoz u Nemačku za prvih osam meseci ove godine za 16,3 odsto. Koje su privredne grane i delatnosti zaslužne za to povećanje? Srbija je, prema podacima Privredne komore Srbije, tokom proteklih osam meseci izvezla u Nemačku robe u vrednosti od 488,7 miliona evra, što je za 16,3...

TEŠKO DO ADRESA ZEMLJAKA

Državni sekretar u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu Vesna Ilić-Prelić objašnjava za "Vesti" da najveći problem nadležnih organa koji treba da omoguće glasanje dijaspori predstavlja činjenica da građani Srbije koji žive u inostranstvu, promene adresu stanovanja, a o novom prebivalištu ne obaveste diplomatsko-konzularna predstavništva. - U tom...
Među brojnim Krajincima koji su uskršnje i prvomajske praznike proveli u rodnom kraju bio je i Borivoje Krekulović, iz Prahova kod Negotina, koji sa porodicom živi i radi u Herisauu u Švajcarskoj. Krekulović je glavni koordinator Odbora za dijasporu Timočke Krajine, osnovanog pre nešto više od godinu dana sa...

Kako se živi u Bačkoj Topoli

Sve ono što Bačka Topola i okolina mogu da proizvedu i ponude, videli su posetioci ovogodišnjeg sajma Ekspo. Na jednom mestu poljoprivredni proizvodi iz kraja - od žitarica i povrća do tradicionalnih rukotvorima žena iz Vojvodine. Glavna ulica u Bačkoj Topoli tradicionalno, svakog prepodneva, vrlo živa. Domaćini se žale da teško žive jer, kažu, ništa ovde nije kao pre: mesna indsutrija je privatizovana, hotel u centru nezavšen, posla nema… Predsednik Opštine Bačka Topola Gabor Kišlinder veruju da je preporod ovog kraja moguć, jer imaju dvadeset dva sela i ogromne površine pod oranicama. Oni koji dođu u Bačku Topolu imaju šta da vide i dožive, jer osim bogatog kulturnog dobra koje su za sobom ostavili vredni ljudi, priroda je ovom kraju darivala mnogo, pa ovde s pravom ulažu u turizam i od njega očekuju profit.

Počela Čivijada

Čivijaši se smeju i svetu i sebi. Kažu da materijala za humor i satiru ima više nego ikada, i da je jedini lek za krizu i probleme širok osmeh. Ovog septembra za tradicionalnu Čivijadu pripremljeno je tridesetak programa na različitim lokacijama i čak četiri karnevala sa rekordnim brojem učesnika. "U Srbiji se narod deli na Šapčane i ostale", govorio je Kralj Milan Obranović, jer je u Šapcu voleo sve što je napredno za ono vreme, posebno kockarnice i kafane. Ni slutio nije da će mu baš u Šapcu prijatelji izvući čiviju iz točka, koja je potom postala simbol pobune protiv autoriteta. "Tim svojim prijateljima ostao je neki novac dužan i dugo nije hteo da im vrati, pa su se oni organizovali i izvukli čiviju iz njegovog fijakera pri povratku za Beograd. Dolazi do nezgode, spade mu točak i kralj Milan se prevrnuo u kanal", kaže Branislav Stanković, kustos Narodnog muzeja u Šapcu. Gotovo pola veka, Čivijaši imaju svoju Republiku, pasoš i monetu, ali i predsedničke izbore. Novi predsednik, karikaturista, Marko Somborac, Čivijašima ništa ne obećava. Sve što im nije jasno, kaže da će nacrtati. Njegove kolege, satiričari, uz crteže i tekstove za nagradni konkursu, ipak su imale poruke za publiku. "Ovo mi je deveta nagrada ovde. Svake godine učestvujem. Kao što Pariz privlači umetnike, sa svih strana sveta, tako Mali Pariz karikaturiste i satiričare i svi vole ovde da dođu iz jednog jedinog razloga-zato što gaji taj duh satire i humora", kaže Saša Dimitrijević, prva nagrada za karikaturu. "Nagrada zaista znači, posebno kad ste mlad novinar. Mi koji smo učili od Aleksandra Tijanića, kako novinarstvo treba da izgleda, stalno nas je učio da pišemo što više i da se trudimo da to bude što bolje. Govorio je: "Čak iako ne uspeš, bar si pokušao! Ova nagrada je nagrada za jedan pokušaj", kaže Jelena Petrović, prva ngarada za satiričnu priču. Ove godine, uz pomoć čivije, koja je ključ koji pokreće smeh, točak je simbolično pokrenuo najstariji Čivijaš, Ljubomir Marković koji tako sa sugrađanima proslavio 95. rođendan. "Najveća sreća u životu! Da sam doživeo da dodjem da pokrenem točak u ovim godinama i želim svima da to dožive, još i više", kaže Ljubomir Marković. Ove godine, Čivijaši su uveli novi program-karneval trudnica i beba, da se pohvale podmlatkom, a u velikom medjunarodnom karnevalu učestvovaće tridesetak trupa iz 14 zemalja. "Mislim da nema veselijeg grada u regionu u septembru od Šapca. To je posebna energija, puno osmeha na licima, svi smo motivisani na jedan poseban, čivijaški način", kaže Raduško Janković, koordinator Čivijaškog karnevala. U Turističkoj organizaciju kažu da o najvećem broju učesnika Čivijade do sada brine rekordan broj volontera, uglavnom srednjoškolaca, a svi smeštajni kapaciteti u gradu unapred su popunjeni. rts.sabac@rts.rs +381 15 353 269

Srpska crkva i doslednost

Od decembra 1990. godine, pa sve do 5. oktobra 2000. godine, Srpska pravoslavna crkva sve vreme bila je protiv vlasti Slobodana Miloševića, navodno nesposobne da brani naše nacionalne interese, pre svega KiM. Za vreme Miloševića, vikalo se na sav glas. Bilo je kletvi i anatema. Danas, kada je aktuelni...
  U protekla tri dana u Srbiji je boravio predsednik Narodne Republike Kine Si Đinping koji je u našu zemlju doputovao sa suprugom i velikim brojem visoko pozicioniranih političara i privrednika.   Ovoj poseti priređena je do sada neviđena medijska pažnja. Javni servis RTS-a je, pored specijalnih emisija imao i živa uključenja...
Poslednji put pisali smo o Danijelu Radonjiću iz Hrvaćana kod Prnjavora kada je dobio donaciju vrednu 100 australijskih dolara od Morane Simić iz Sidneja, uz pismo isto onako toplo kao i sva prethodna koja mu je poslala. Majka Jadranka i otac Zoran rekli su nam po preuzimanju ovog uskršnjeg...

Društvo srpskih domaćina

Koliko nas je Srba u domovini uglavnom znamo, a računamo da nas je još upola toliko i u svetu. Ne ulazeći sada u razloge zbog čega nas nema više, odnosno zbog čega nas je sve manje, računice kažu da nas je nas ovde i nas tamo - jedva 12...