Referendum o Danu Republike u RS

07.00 – Otvorena glasačka mesta u Republici Srpskoj.

Zvaničnici RS pozvali su građane da masovno izađu na birališta i odluče da li žele da 9. januar bude Dan RS.

Na pet biračkih mesta državljani RS, koji budu zatečeni u Srbiji u nedelju, moći će da se izjasne u Beogradu, Novom Sadu, Zrenjaninu, Subotici i Pančevu.

Glasačka mesta su otvorena u 07.00 časova, a zatvorena u 19.00.

Prema najavama iz Komisije za sprovođenje referenduma, prvi preliminarni rezultati, mogu se očekivati već tokom noći.

Izlaznost građana biće saopštavana na svaka dva sata. Kada je reč o glasanju građana Brčko distrikta, oni će moći da se izjašnjavaju u susednim lokalnim zajednicama Donjem Žabaru i Bijeljini, odnosno u Lončarima i Donjoj Bukovici.

Inače, državljani RS moći će, osim u Srbiji, da se izjašnjavaju i u Austriji, Belgiji, Rusiji, Nemačkoj, Švajcarskoj, u većem broju gradova u tim državama, o čemu će biti blagovremeno obavešteni.

Referendum ima savetodavni karakter, odnosno daje mišljenje o aktu koji će tek biti donesen, u parlamentu Srpske, u skladu sa većinskim izjašnjavanjem građana na referendumu, a nakon referenduma on je obavezujući.

Referendum se održava u atmosferi veoma podignutih tenzija na relaciji Banjaluka – Sarajevo, s obzirom na to da je Ustavi sud BiH, koji rukovodstvo RS ne priznaje, stao na stanovište da je neustavan.

Malo koje političko pitanje je od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanja rata izazvalo tenzije tolikih razmera kao što je to odluka zvanične Banjaluke da održi predstojeći referendum.

Njemu se protive predstavnici međunarodne zajednice, Evropske unije, Saveta za implementaciju mira u BiH (PIC), ne podržava ga državni vrh Hrvatske, a ni Srbije, dok je Rusija jedina koja ga podržava.

Bošnjaci koji žive u Republici Srpskoj, posebno oni u i oko Srebrenice se protive referendumu i, kao i bošnjačko državno rukovodstvo.

Deveti januar je, inače, veoma važan za Srbe u RS jer je toga dana 1992. godine na Palama tadašnja skupština srpskog naroda u BiH, nakon zanemarivanja volje Srba od Bošnjaka i Hrvata, proglasila Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Dvanaestog avgusta iste godine naziv je promenjen u Republika Srpska.