Kolumna ministra Srđana Srećkovića za Internet portal Frontal

Da odnos Srbije prema dijaspori i Srbima u regionu ne bi zavisio od dnevne politike i političkih stranaka, Vlada Srbije jednoglasno je usvojila prvi zakon o dijaspori i Srbima u regionu, koji će, nadam se, najesen biti usvojen i u Skupštini. Zakon pravi razliku između dijaspore, koja obuhvata političku i ekonomsku emigraciju, i Srba u regionu, koji u okolnim zemljama žive kao autohtono stanovništvo.

Pod pojmom „dijaspore“ podrazumevaju se pripadnici srpskog naroda iseljenici sa teritorije žive u inostranstvu, Republike Srbije i iz regiona i njihovi potomci. Pojam „Srbi u regionu“ obuhvata pripadnike srpskog naroda koji žive u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Rumuniji, Albaniji i Mađarskoj.

Za Srbiju je posebno važan položaj srpske nacionalne manjine u susednim državama, a pre svega u Bosni i Hercegovini, u kojoj Srbi imaju status konstitutivnog naroda.

Srpski narod ima značajnu dijasporu. Nema preciznih podataka o broju pripadnika dijaspore jer nikada nije izvršen popis, ali operiše se brojem od 3-4 miliona, što znači da gotovo trećina našeg stanovništva živi izvan granica Srbije!

čak i da nije tako, ona ne bi smela da bude zaboravljena od matične države. Najvažnija institucija koja treba da proizađe iz zakona jeste Skupština dijaspore i Srba u regionu, koju će činiti 44 delegata. Reč je o licima koja su uvažena u sredini u kojoj žive, spremna da obavljaju poslove očuvanja i jačanja odnosa sa matičnom državom.

Uslove i način izbora sporazumno utvrđuju organizacije dijaspore, kao i organizacije Srba u regionu, a država Srbija se ni na koji način neće mešati u postupak i uslove izbora delegata u Skupštini. Pored predstavnika resornih ministarstava koji učestvuju u radu Skupštine, kao počasni gost u radu Skupštine učestvuje i predsednik Srbije, čime šaljemo poruku da država ozbiljno planira da se posveti pitanju dijaspore i Srba u okruženju.

Zakonom je predviđeno da Skupština dijaspore za rešavanje konkretnih problema formira tri vrste saveta – Ekonomski, Savet za statusna pitanja i Savet za kulturnu, prosvetnu, naučnu i saradnju u oblasti sporta. U prilog unapređenja odnosa sa Srbima izvan Srbije, uveli smo i donošenje Strategije očuvanja i jačanja odnosa matične države i dijaspore. Strategiju će doneti Narodna skupština na predlog Vlade Srbije, odnosno Ministarstva za dijasporu.

Posebno će biti osnovan Savet za odnose sa Srbima u regionu, koji će činiti predsednici države i Vlade, resorni ministri, predsednik Izvršnog veća AP Vojvodine, predstavnik Srpske pravoslavne crkve, kao i komesar Komesarijata za izbeglice Republike Srbije. Predviđeno je da se sednice Saveta održavaju najmanje jednom u tri meseca. Savet će imati zadatak da obezbedi podršku Republike Srbije Srbima u regionu u ostvarivanju njihovih građanskih, političkih, socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava i posebno prava u očuvanju nacionalnog identiteta.

Ono što smatram od izuzetnog značaja, je osnivanje Budžetskog fonda za dijasporu i Srbe u regionu, čija će se sredstva koristiti isključivo za konkretne ciljeve, kao što su: upotreba, učenje, čuvanje i negovanje srpskog jezika i ćiriličkog pisma; sprečavanje asimilacije negovanjem bliskih odnosa sa matičnom državom kao i jačanjem svesti o poreklu; unapređenje informisanja i promocija kulturne baštine i kulturnih aktivnosti i unapređenje imidža Repubike Srbije.

Oduvek su postojali pojedinci koji su se isticali po svojim značajnim aktivnostima na jačanju veza između matične države i dijaspore, ili Srba u regionu. Takvi ljudi zaslužuju da im Republika Srbija oda priznanje, a sa druge strane, njima takva priznanja mnogo znače. Upravo iz tog razloga, propisano je sedam vrsta nacionalnih priznanja koja će dodeljivati ministarstvo nadležno za dijasporu.

Ovaj zakon predstavlja suštinski zaokret u politici prema rasejanju jer će naši ljudi širom sveta dobiti priliku da se aktivno uključe u društvena, ekonomska i politička dešavanja u Srbiji, ali će i od Srbije dobiti podršku koja je decenijama izostajala.

Na kraju želim da dodam da zakon predstavlja samo početak u redefinisanju odnosa države, prema našim sunarodnicima koji žive van teritorije Srbije. Ovo je temelj na kome ćemo dalje razvijati naše odnose.