Čudesne šare pirotskog ćilima

U Srpskoj dopunskoj školi u Bazelu đaci učiteljice Andrijane Adamović poslednjih nedelja pričali su o ručnim radovima, a najveću pažnju posvetili su nadaleko čuvenom pirotskom ćilimu. Da bi što bolje osetili lepotu, teksturu, boje i te čudesne šare u pomoći je priskočio Aleksandar Petrović, tata Andrijaninog učenika, sedmogodišnjeg Teodora. On je rodom iz Leskovca. Završio je Elektrotehnički fakultet u Beogradu i doktorirao kliničku neurologiju na Oksfordu, a danas radi kao konsultant u Bazelu. Njihov bazelski dom ukrašen je ćilimima različitih veličina, boja i šara. – U mojoj porodici pirotski ćilimi su sastavni deo života još od kad postoje pisani tragovi i predanja o samoj porodici. Najstariji primerak koji čuvam i za koji znam da je vezen za nas još je iz doba Turaka, pre oslobođenja južnih krajeva Srbije od Turaka, pre 1878. On je pripadao mojoj čukunbaki i spasavao se kroz oba svetska rata i kroz Balkanske ratove. Ima jako neobičnu priču i meni je najdraži – rekao je Aleksandar. ..

Na izložbi i car Dušan

Udruženje kolekcionara “Čuvari srpske istorije – Švajcarska” održalo prvi sastanak u prostorijama KUD-a “Sveti Sava” u Cugu, gde je ujedno održana i prva izložba eksponata koje su članovi udruženja vredno sakupljali godinama. Već nekoliko decenija u Švajcarskoj žive naši ljudi, koji su kolekcionari i zaljubljenici u istoriju Srbije. Godine 2020. grupa ovi vredni ljudi su se okupili i osnovali udruženje a prvi put su se zvanično sastali 28. novembra. Na izložbi tim povodom organizovanoj predstavili su predmete koje su neki od njih prikupljali tokom tri decenije. Među njima su kovanice, ordenje, delovi narodne nošnje… Predsednik Srđan Jevtić kaže da je cilj osnivanja ovog udruženja da se međusobno bolje upoznaju i pronađu još više zaljubljenika u ovaj hobi. Raznovrsni eksponati – Jedan od najvažnijih ciljeva ipak je da se eksponati sačuvaju od zaborava i da ostanu u amanet budućim pokolenjima. Udruženje trenutno broji 11 članova, ja sam izabran za predsednika, a potpredsednik je Stojan..

Širiti posao u otadžbini

Ambasada Srbije u Bernu i Srpsko-švajcarska poslovna mreža (Serbian Snjiss Business Netnjork – SSBN) organizovali su prvi Serbian teh dej, na kojem je učestvovalo oko 40 vlasnika IT firmi, programera, softver-inženjera, istraživača, studenata na master programima i medicinskih stručnjaka koji se bave povezivanjem informatike sa medicinskim istraživanjima iz cele Švajcarske. Goran Bradić, ambasador Srbije u Švajcarskoj, istakao je da je važno da se naši stručnjaci i preduzetnici na ovakvim skupovima međusobno upoznaju, da se što bolje svi umreže kako bismo jedni drugima pomogli. – Glavni cilj trebalo bi da bude proširenje saradnje Srbije i Švajcarske u oblasti visokih tehnologija. Da oni koji u Srbiji već imaju firme, prošire svoje poslovanje, a da oni koji to još nisu učinili, uz iskustva i preporuke kolega, kao i pomoć ambasade i institucija u Srbiji, krenu u osnivanje startapova i preduzeća u otadžbini – rekao je Bradić na prijemu. Povezivanje medicine i IT sektora: Obraćanje Jelen..

U zavičaj na pecanje

Naši ljudi koji rade širom Evrope imaju razne hobije, a među najbrojnijima su oni kojima je u rukama često ribolovački štap. Strast za ribolovom ih vodi na razne destinacije, a vrlo često i u zavičaj. Tako je ovih dana Mokranjac Milivoje Danilović, koji živi i radi u Frankfurtu oprobao sreću na Dunavu u Đerdapskoj klisuri i upecao prilično veliku mrenu. – Nisam se ni nadao da će mrena da radi u ovo doba godine, a uspeo sam da je upecam na udicu veličine broj 8 sa više crvića. Izmerio sam je i bila je duga 62 centimetra i teška oko 2,5 kilograma – pohvalio se našem dopisniku Danilović koji je na odmoru u domovini. Dolijala grabljivica: Dušan Đokić ulovio štuku Skroz na drugom kraju Evrope, tačnije u Švajcarskoj, Dušan Đokić rodom iz Cerova kod Kruševca, upecao je grabljivicu štuku. – Pecao sam na jezeru Vagovajer u opštini Vigoltingen u kantonu Turgau. Za nepunih sat vremena se zakačila solidna štuka. Inače upecao sam je na živu ribicu, keder. Štuka je bila duga 65 centimetara i oko 1..

Donacija i za Šamac

Miroslav – Miki Stojnić iz Herbruka u Švajcarskoj je sa svojom porodicom i prijateljima za Republiku Srpsku ovih dana poslao i jedanaesti kamion ove godine pun humanitarne pomoći. Stojnić sa drugim ljudima dobrog srca već 29 godina šalje pomoć za Republiku Srpsku, Srbiju i Federaciju BiH. Najviše je pomagao opštinu Gradiška odakle je rodom, a sada je pun šleper prvi put otišao put Šamca. – Uspeli smo u 2021. da pošaljemo 11. šleper pomoći za Republiku Srpsku što je veoma značajno u jednoj godini, pogotovo u vreme ove pandemije. Veoma je teško prikupiti donacije iz udaljenih mesta. Onda sledi naporan posao oko papirologije s mestom primanja donacije, transporta, uvoznika, špedicija i krajnjeg korisnika. Tek kada se sve to sredi sledi utovar artikala u šleper. Inače, prilikom utovaranja ove donacije koja je otišla za Opštinu Šamac radilo je nas 18. Uz utovar opreme za škole istovremeno smo pakovali i tekstilne artikle za Crveni krst u toj opštini. Donacija je poslata u četiri škole, Crve..

Povežimo se sa maticom

Udruženje srpskih privrednika u Švajcarskoj i Projekat Link Up! Serbia II organizovali su u švajcarskom gradu Brunen skup “Povežimo se! Novi mehanizmi saradnje i organizacije samita s privredom matice i dijaspore”. Cilj skupa bio je predstavljanje novog vida saradnje sa srpskom poslovnom dijasporom u Švajcarskoj, zainteresovanom da investira ili pronađe poslovne partnere u matici. Tokom skupa učesnici su razgovarali o novim mogućnostima koje projekat nudi dijaspori, kao i o pripremi novog tipa poslovne konferencije u Švajcarskoj 2022. godine. Pored brojnih čelnika zavičajnih udruženja skupu su prisustvovali Goran Bradić, ambasador Srbije u Švajcarskoj i gosti iz Srbije i Republike Srpske, predstavnici više ministarstava, privrednih komora i agencija. Ambasador Bradić ističe da je cilj skupa još bolje međusobno upoznavanje, ostvarivanje novih kontakata i što je moguće bolje povezivanje Švajcarske i Srbije, odnosno Srbije i zemalja u kojima se govori nemački. OSTVARENI NOVI KONTAKTI: O..

Zimski san za Vukove

Nekolicina članova, jednog od najpoznatijih Moto-klubova Vukovi, koji okuplja naše ljude u Švajcarskoj iz Frauenfelda, nedavno je zatvorilo voznu sezonu pred predstojeću zimu. Po lepom vremenu su vozili turu kroz četiri kantona pre nego što što su motore na nekoliko meseci smestili u garaže. Dragan – Đole Đokić potpredsednik kluba kaže da je nekoliko “vukova” upalilo motore. – Pošto je bilo lepo vreme obišli smo četiri kantona Cirih, Turgau, Apencel i St. Galen i tako zatvorili letnju sezonu za ovu godinu. Vozili smo mali krug jer ipak nije više vreme za dalju vožnju. Išli smo od Ciriha preko Turgaua za St. Galen, dalje preko Apenzela, Sentisa i Rikena nazad prema Cirihu. Svratili smo i kod mog brata Duleta u Vajnfeldenu, on je postao deda i malo nas je častio u svojoj bašti, gde smo se i okupili – priča za “Vesti” Đokić. Fotografija na mestu gde već ima snega Inače, Vukovi trenutno imaju 35 članova i jedan su od većih moto-klubova u Švajcarskoj. Prethodnih godina su, obično u maju, ..

Etno-bajka u Kolu

Kulturno-umetničko društvo Kolo iz Badena u Švajcarskoj ove godine proslavlja 40 godina postojanja. Zbog situacije sa koronom za sada nisu u mogućnosti da jubilej obeleže celovečernjim koncertom, ali su zato odlučili da organizuju Dan otvorenih vrata i priredbe izložbu narodnih nošnji iz svog fundusa. – KUD Kolo Baden je osnovano 1981. godine sa ciljem da ovde, daleko od matice, očuva od zaborava srpsku tradiciju i za sada uspevamo u tome. Ova godina nam je jubilarna, ali nažalost zbog situacije koja nas je sve zadesila do sada nismo bili u mogućnosti da to obeležimo na najbolji način, recimo celovečernjim koncertom kao što je to naša publika inače navikla, ali nismo ni odustali. Kad to situacija dozvoli naravno da ćemo prirediti koncert – kaže za “Vesti” Dejan Inđić, umetnički rukovodilac Kola. U želji da ipak na neki način obeleže jubilej u Kolu su odlučili da u subotu 23. oktobra od 16.00 u svojim prostorijama (Industriestr. 7, 5432 Neuenhof) organizuju Dan otvorenih vrata i poseti..

Najlepše je u Levču

Kada se posle gotovo četiri decenije rada u Cirihu Milovan Milanović iz Dragova kod Rekovca, pre 20 godina vratio u zavičaj, nekoliko dana je išao u kafanu da proslavi povratak i da se proveseli. Nikada se, veli, nije uklopio u njihov način življenja, smetalo mu je što su Švajcarci hladni i zatvoreni, što komšije do kojih je stanovao tolike godine nije poznavao. Vedrog duha, uvek spreman na šalu i druženje, Milovan je čeznuo za zavičajem i ovdašnjim načinom života. – Nema lepše zemlje od Srbije! Švajcarska je policijska država. Tamo mi je sve nedostajalo. Iako mi je kuća bila stara i oronula, uvek mi je bila u srcu. Volim da se šalim, da sam okružen prijateljima, da jedni drugima pomažemo. Jednostavno, volim duh ovog naroda, našu tradiciju i običaje. Svaku krsnu slavu, sabor i druga događanja u Levču sam otplakao. Kada bi svanulo jutro tih dana, suze su mi same kretale. Prekrstio bih se i pomolio da se što pre vratim kući – iskren je Milovan. U Cirih ga je odveo prijatelj, koji mu je..

Oči u oči sa Perunom i suđajama

U doba pandemije korona virusa svaki događaj, kada je u pitanju umetnost, dragocen je koliko za umetnike toliko i za poštovaoce umetnosti i treba ga iskoristiti. Jedan od takvih događaja je i izložba slika koju je u Cirihu priredilo Udruženje likovnih umetnika “Uroš Predić” iz Švajcarske. U samom centru Ciriha, u prestižnoj galeriji Art and business od 2. do 10. oktobra pred posetiocima su bila dela dvadesetoro umetnika, članova ovog udruženja. Oni su svoje radove predstavili na izložbi koju su nazvali “Odjek vremena”. Izložba je bila tematska, a članovi udruženja su inspiraciju našli u mitologiji, predanjima, legendama i pričama iz davnina. Pored većine radova bio je LjR kod, koji se očitavao mobilnim telefonom, a služio je da detaljnije objasni određeni rad, kao i mitologiju i značenje iza njega. Tako su posetioci mogli da se upoznaju sa staroslovenskim božanstvima Perunom, Moranom, Vesnom, ili da se podsete početaka Biblije i praiskonskog greha, ali i sa mističnim suđajama, dodolama..