Veće srpske nacionalne manjine grada Pakraca u skladu s dobrom saradnjom sa Državnom geodetskom upravom, Područnim uredom za katastar Požega, Odeljenjem za katastar nekretnina Pakrac, obaveštava što veći broj vlasnika/nosilaca prava na katastarskim česticama, posebno onih koji su nekada živeli na području Pakraca da obrate pažnju i u dogovoru sa komšijama urede međe/granice zemljišta. Za više informacija, građani se mogu obratiti na sledeću adresu: Državna geodetska uprava Područni ured za katastar Požega Odjel za katastar nekretnina Pakrac Trg bana J.Jelačića 18, 34550 Pakrac, Hrvatska Tel: 034 440 427 / Fax: 034 411 011 Na kraju postupka katastarske izmere, za sve one koji nisu na bilo koji način mogli biti prisutni tokom procesa, biće organizovana javna prezentacija na kojoj će se moći ukazati na propuste ili zatražiti određene izmene. The post Obavest o katastarskoj izmeri u opštinama Pakrac i Prekopakra appeared first on srbi hr.
Miroslav Pisarević je rođen u Trpinji 1943. godine. Osnovnu školu pohađao je u rodnom mestu i Borovu, srednju ekonomsku u Vukovaru, a žurnalistiku je studirao na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Po završetku studija novinarstvom je počeo da se bavi u Osijeku. Radio je u Glasu Slavonije i Radio Osijeku, gde je bio i glavni i odgovorni urednik. Bio je dopisnik Radio Beograda i zagrebačkog Večernjeg lista iz Osijeka. Početkom rata u Hrvatskoj izbegao je u Beograd, gde je od 1991. godine do penzionisanja radio u Informativnoj redakciji Radio Beograda. Bio je urednik u desku, pratio društvena zbivanja, posebno položaj radnika i rad sindikata. Takođe, radio je u trpinjskoj školi, predavao u osječkim gimnazijama i političkoj školi, bio član političkih i novinarskih rukovodstava opštine Osijek i slavonsko-baranjske regije. Povodom šezdesete godišnjice od osnivanja fudbalskog kluba Sinđelić iz Trpinje napisao je monografiju „Trpinja 60 godina nogometa“. Autor je knjige „Vreme i nevrem..

UMRLA PARTIZANSKA MERLIN MONRO

Jedna od najvećih, ali i najmanjih poznatih ikona Drugog svjetskog rata na prostoru SFRJ, bivša partizanka Milja Marin, nedavno je preminula u Prijedoru u 81. godini. NJen lik, zabilježen kamerom partizanskog fotografa i filmskog reditelja Žorža Skrigina, nakon rata je krasio stranice istorijskih udžbenika Jugoslavije, da bi 1986. grupa...
U današnje vreme retka je pojava da se mlade osobe bave sa književnošću, ali Bojana Nemet (24) spada u izuzetke. Nedavno je odlučila da izda svoju prvu zbirku pesama pod nazivom „Jeka tišine“ čija je promocija održana u nedelju u Dalju. Kako Bojana kaže, piše od kad je naučila prva slova, a ljubav prema knjigama se rodila još od kad je kao dete počela da čita bajke. – Pesme sam počela da pišem u drugom razredu osnovne škole, a većina pesama iz ove zbirke, ako ne i sve, napisane su u srednjoj školi. Zbirku sam izdala na nagovor prijatelja. Specifično je da pišem pesme bez naslova, a uglavnom su autobiografske jer sam motive pronašla u raznim sferama svog života. Osvrćem se na današnje društvo, ali ima i motiva ljubavi, religije, a pisanje pesama mi je „izduvni ventil“ – priča ukratko o zbirci autorka. Što se tiče same promocije, okupilo se mnoštvo važnih osoba iz Bojaninog života, kao i lokalni meštani. Kritike publike su pozitivne, a u sklopu promocije održana je i prodaja knjige. O..

REŠENJE CRKVENOG SPORA NA POMOLU

Dijalog o priznavanju autokefalnosti kanonski nepriznate Makedonske pravoslavne crkve od strane Srpske crkve, polako napreduje i trebalo bi uskoro da se završi, optimistički je najavio mitropolit šabačko-valjevski Lavrentije, jedini predstavnik SPC na Svetskoj međureligijskoj konferenciji, koja je juče završena u Ohridu.Prema oceni episkopa Lavrentija, dijalog između dve crkve je...

PUTEVIMA SEOBE SRBA

Srbi u Mađarskoj su 19. novembra imali nesvakidašnju priliku da, vozeći se brodom "Akvinkum" od Budimpešte do Sentandreje, poslednjeg mesta do kojeg su njihovi preci u velikoj seobi stigli 1690. godine, makar za trenutak ožive duh Velike seobe, posle koje je i praktično započela da se piše istorija Srba...
Ognjen Vukmirović novi je zamenik župana Šibensko-kninske županije, izabran na prevremenim izborima na tu funkciju, iz redova srpske nacionalne manjine. Vukmirović je kao kandidat SDSS-a dobio gotovo 90 posto glasova, dok je njegov protivkandidat Ilija Krneta, predložen od strane SDP-a, osvojio je tek 9,7 posto podrške srpske zajednice. Vukmirović je dosad obavljao dužnost zamenika načelnika opštine Biskupija, a kao medicinski tehničar od 2005. godine bio je zaposlen u kninskoj Opštoj bolnici. Vanredni izbori za mesto zamenika župana tek su okončani. Iako ste ostvarili ubedljivu prednost nad protivkandidatom, ono što se ističe kao najveći utisak jeste relativno slab odaziv birača. Da li to znači da pripadnici srpske zajednice nisu preterano zainteresovani ko će ih predstavljati u županiji ili to drugačije tumačite? – Uzevši u obzir trenutnu epidemiološku situaciju, činjenicu da se radi o vanrednim izborima, činjenicu da imamo stariju populaciju koja gravitira na ovom području, pa i t..

CRNOGORSKI JEZIK Nema ga, a ipak tu je

Nastava u školama u Crnoj Gori počela se izvoditi na nečemu što nije srpski književni jezik, ne samo nominalno nego i sadržinski. Priča da je skorašnja nagodba crnogorskog režima i njegove opozicije (sklopljena bez pitanja govornika srpskog jezika, protiv nauke i nasuprot jezičke stvarnosti) nekakav uspjeh u odbrani imena...

Temišvar: Vesela srpska zajednica

U rumunksom Banatu naši ljudi su proslavili dolazak Novog leta, a srpemaju se za Badnje veče, Božić i Srpsku Novu godinu. Odlučili su i da podignu prvu Srpsku kuću u RumunijiSREćNO vam narode Novo leto 2011. prvi put. Drugi put, za dve nedelje, ćemo da vam čestitamo i 13....
Poslednje nedelje pred praznik Male Gospojine, episkop dalmatinski Nikodim služio je Svetu arhijerejsku liturgiju u manastiru Dragović, uz sasluženje sveštenstva i monaštva Eparhije dalmatinske. Vernicima koji su se povodom ovog velikog Praznika sabrali iz svih krajeva u jednom od tri najstarija pravoslavna manastira u Dalmaciji, episkop Nikodim čestitao je hramovnu slavu iskazavši radost zbog njihove vere i u najtežim vremenima. – Danas smo se okupili da proslavimo praznik Rođenja Presvete Bogorodice kao što se već decenijama sabiramo ovde, i kao što su se sabirali naši slavni preci. Drago mi je da vidim, braćo i sestre, da imate vere da dođete i pomolite se Gospodu, uprkos svim nevoljama i ovoj bolesti koja se nadvila nad čitavim svetom. Kroz ovu našu današnju molitvu mi smo dali taj naš mali prinos da bismo učestvovali u Domostroju Spasenja i da bismo se potrudili svi zajedno da zadobijemo Carstvo Nebesko. U današnjem Jevanđelju čuli smo kako Gospod govori jednoj ženi: “Marta, Mart..