Pesmom pozdravili zavičaj

Ni paklena vrućina u Severnoj Rajni i Vestfaliji nije sprečila srpske folkloraše iz te nemačke pokrajine da na priredbi, pod motom Folklor u srcu, koju je u Hamu organizovao KUD „Petar Petrović Njegoš“, pesmom i igrom pozdrave zavičaj kome se toliko raduju. Folklorijada je bila svojevrsna molitva za srećan put na odmor i povratak iz otadžbine, a pred više od 400 posetilaca. uz domaćine je nastupilo još šest društava: „Srbija“ Dortmund, Kolo Esen, Izvor Reklinghauzen, Jelek Vupertal, „Nemanjići“ Dortmund i Beli orlovi Bilefeld. Iako je u sali bilo kao u parnom kotlu mladi su sa zadovoljstvom igrali i pevali, a koroegrafije koje su izveli bilo je pravo zadovoljstvo gledati. Ham, grad rudara su, bar za jednu noć pretvorili u Srbiju u malom. Domaćini iz „Njegoša“ su ulogu voditelja programa dodelili Zoranu Kovačeviću, a on je kao televizijska zvezda najavljivao dobro raspoložene mlade u narodnim nošnjama koji su predstavili folklorno stvaralaštvo zavičaja. Koreografijom „Čačak“, najmlađe..

Sofija zbližila Srbe i Nemce

Dok se korona ne smiruje i dok su sva okupljanja naših ljudi svedena na minimum, pre izvesnog vremena posetili smo Nojhermshajm, predgrađe Manhajma u kom mnogi naši zemljaci poseduju bašte u kojima provode slobodno vreme ili organizuju familijarna slavlja. Tako su penzioneri Nikola i Gordana Dolić, u svojoj bašti organizovali proslavu povodom rođenja unuke Sofije. Dolićima je Sofija treće unuče, a rođena je u braku njihove mlađe ćerke Sandre i Nemca Simona Šmita. Prema našem običaju gosti su pocepali odeću Nikoli, bakama Gordani i Marijeti, a jedino je deda Rudi uspeo da „preživi“ i sačuva svoju odeću. Iako su Rudijevi roditelji poreklom iz Bačke Palanke, ovaj običaj njemu i Marijeti nije bio poznat, ali kako je rekao, bilo im je to simpatično. Kada su se gužva i smeh posle cepanja odeće stišali, mama Sandra je reporteru „Vesti“ ispričala kako je upoznala Simona Šmita i kako je počela ljubavna priča Srpkinje i Nemca. – Sa Simonom sam se upoznala još 2013. godine u dvorcu u Manhajmu. ..

Kolo ispred Gradske kuće

Na festu klubova i udruženja koji je organizovala Gradska kuća Garbsena, predstavili su se i veterani FD Srbije iz Hanovera. Oni su nastupili u ime Srpskog FK 96 koji je registrovan u toj prigradskoj opštini. Naši folkloraši su na pozornici ispred Gradske kuće izveli koreografije iz Gnjilana i Kobišnice, a na gradskom trgu na štandu su prestavili srpske specijalitete i srpsko gostoprimstvo. Za folklorni nastup nemačka publika nagradila ih je burnim aplauzom, a na štandu ispred Rathausa sa srpskom zastavom bili su veoma uočljivi i dobro posećeni. Najbolje su išle pljeskavice i razne pite i kolači, ali ni šljivovica nisu bila zapostavljena – Fudbalski klub je registrovan u Garbsenu pa smo za naš nastup iskoristili njihov termin. Uostalom većina nas smo članovi fudbalskog kluba, a neki od fudbalera kao recimo golman Stevan Balaša kod nas igra folklor. Nemačka publika voli srpski folklor, a ljubitelji su i naših specijaliteta , pa smo nastupom veoma zadovoljni – rekao je za „Vesti“ Draga..

I NEMICE U JELECIMA OD SRME

Srpski jelek i anterija, rađeni rukama vrednih žena, protkani sjajnom srmom u hiljadama sitnih bodova, spaseni su od zaborava i postaju pravi modni hit nemačkog visokog duštava. Praznična odora Srpkinja iz 18. i 19. veka koja se nosila samo o slavama, svetkovinama i vašarima, danas krasi ormane mnogih Nemica,...
Već pet godina se krajem maja u porti našeg hrama Svetog Georgija u Osnabriku sve ori od vesele dečje graje. Tada se održava Dečji festival u organizaciji Crkvene opštine koji je inicirala Milka Bude zajedno sa protinicom Vesnom i protom Sinišom Vujasinovićem dok je bio na službi u Osnabriku.
Samo u Berlinu živi između 20.000 i 30.000 stranaca koji žive od nadoknade za nezaposlene. Ukoliko ne poseduju neograničenu dozvolu boravka (unbefristet Aufenthaltsgenehmigung), od 1. januara iduće godine neće više moći ni da je dobiju i tako ojačaju svoj boravišni status u Nemačkoj. Ovo je samo jedna od negativnih...

Zasenili vašar ispred dvorca

Srpski klub Berlin je posle nekoliko promena u upravi kluba uspešno organizovao prednovogodišnju proslavu i podelu paketića najmlađim članovima. Dobro raspoloženje, narodna muzika i miris srpskih specijaliteta s roštilja, zasenili su obližnji božićni vašar ispred dvorca Šarlotenburg. Među prisutnim porodicama bilo je i onih koji su prvi put u klubu i već su sigurni da više nijednu manifestaciju neće propustiti. Deca su naravno jedva dočekala za njih najvažniji trenutak – da im Deda Mraz podeli paketiće. Borivoje Lončarević, koji je odskoro ponovo predsednik kluba, kaže da je ovo redovna zabava koju organizuju svake godine. – Tradicionalno smo pripremili ovu priredbu s folklornim nastupom i posluženjem, na kojoj deca dobijaju paketiće od Deda Mraza. Program je počeo nastupom nove članice, Zare Melher (11), koja od pete godine svira violinu. – Njeni roditelji, Fabijan i Jana Melher potiču iz Bugarske i prijatno nas je iznenadila njena velika želja da se priključi našoj deci u klubu...

Kolači osveštavani u tri smene

Sveti Nikolaj Arhiepiskop Mirlikijski Čudotvorac ili u našem narodu poznat kao Sveti Nikola ili Nikoljdan među Srbima u Hanoveru proslavljen je kako to i dolikuje jednoj od najčešćih srpskih krsnih slava. Zbog korone i ograničenog broja mesta za vernike u bogomolji slavski kolači su osveštavani i u petak uveče uoči Nikoljdana i u subotu ujutro na dan slave pre i posle liturgije. Hor se na liturgijama nije pojavljivao ni uveče ni ujutro, jer je horsko pevanje u svim crkvama zabranjeno. Svečanu liturgiju na Nikoljdan ujutro iza pevnice su molitvenim pesmama podržavale samo Latinka Lau i popadija Jovana. Liturgiju su služili sveštenik Aleksandar Perković i đakoni Slavko Bosančić svršeni bogoslov i Ilija Jović doktorant teologije i filozofije na Univerzitetu u Getingenu. – Sveti Nikola je u četvrtom veku rođen u Patari na teritoriji današnje Turske, a kao zaštitnika siromašnih, moreplovaca i dece slave ga svi hrišćani, a posebno ga cenimo mi Srbi. On je bio episkop, posle smrti roditelja..
U ŠTUTGARTU SAHRANJENA DR ZORKA MILJEVIćVELIKO HVALA PROTINICI Prva i dugogodišnja predsednica Kola srpskih sestara "Sveta Petka" iz Štutgarta, lekar, protinica i veliki humanitarac dr Zorka - Zorica Miljević, sahranjena je juče u Štutgartu u krugu porodice i rodbine. Protinica je posle duge i teške bolesti preminula prošle...
Generalnog sekretara Centralnog saveta Srba Nemačke Ivana Bajkovića, na njegov zahtev, ovih dana primila je gospođa Honej Deihimi, opunomoćenik za emigraciju pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Donje Saksonije.Cilj ovog susreta, prema rečima Bajkovića, bio je međusobno upoznavanje i uspostavljanje saradnje, a bilo je reči o školstvu i izjednačavanju srpskog jezika...