Zajednica srpskih klubova u Beču

Zajednica srpskih klubova u Beču proslavila je u nedelju uveče jubilarnih 35 godina rada.
U svom obraćanju prisutnima, predsednik Zajednice srpskih klubova u Beču Mićo đekić je podsetio na početke samoorganizovanja naših ljudi u Austriji od nekadašnje SFRJ do vremena kada je došlo do ratova na prostorima bivše Jugoslavije, kada su se i ovakvi vidovi udruživanja rasturali.
– Posledice su bile takve da se 40 nekadašnjih klubova razjedinilo. Počela su da se osnivaju nacionalna, a često i nacionalistička udruženja. Prekinuta je redovna saradnja sa austrijskim partnerima, ukinute su subvencije i raskinuti odnosi – objasnio je đekić i dodao da ipak Zajednica nije prestala da postoji ali se smanjio broj klubova.

Zajedno smo jači

– Zajedno smo bili mnogo jači. Mogli smo mnogo više da postignemo, ali se nadam da ćemo doživeti ponovo lepe dane osamdesetih godina. U svakom slučaju za domovinu smo uvek bili tu kada je bila potrebna pomoć, od zemljotresa u Podgorici pa do svega ostalog – rekao je Mijatović.

– Za vreme faze konsolidacije naše udruženje je nosilo različita imena, jer smo pokušavali da ostanemo otvoreni i dalje za sve koji su se osećali Jugoslovenima. Konačno smo se 2002. godine registrovali pod imenom Zajednica srpskih klubova. Uspostavili smo ponovo saradnju sa austrijskim partnerima, započeli procese modernizacije struktura i nastojimo da podmladimo rukovodeći kadar. Danas se 14 klubova članova Zajednice i dalje bave aktivnostima koje spadaju u tradiciju okupljanja naših ljudi u dijaspori. Najvažnije delatnosti su one koje se bave decom i omladinom. Trudimo se da naša deca i unuci ne zaborave ko su i odakle su i da poznaju jezik i kulturu domovine svojih roditelja i dedova – istakao je đekić.
Naša domovina nam je i dalje blizu, ali je naš život pretežno ovde, pogotovu mladih pokoljenja. Zato treba da održimo tradiciju okupljanja i sve manifestacije koje su nam do sada bile značajne. Pomozite jedni drugima, ali i nama da u tome uspemo, poručio je predsednik Zajednice.

Priznanje i „Vestima“

Ovom prilikom su, pored članovima Zajednice i istaknutim saradnicima u njoj, dodeljena i zasebna priznanja ambasadi SCG, šahisti Velji Orloviću, poslaniku u bečkoj skupšitini Anici Macki Dojder, funkcioneru 10. bečkog okruga Petru Florijanšicu, Zoranu Anđelkoviću, Mališi Iliću, dnevnom listu „Vesti“, novinama „Zavičaj“, Magistarskom odeljenju 17, Bečkoj integracionoj konferenciji, kao i privrednicima i sponzorima koji su najviše pomagali dosadašnje manifestacije.
Posebna priznanja na polju sporta i kulture dobili su fubdalski golman Voja Simić, šahista Boban Božinović, kuglaš Saša Igumanović i stonoteniser Ivica Marković.

Jubilarna proslava okupila je i neke od pionire samoorganizovanja naših ljudi u alpskoj republici. Prisutnima se tako obratio i dugogodišnji predsednik kluba „Jedinstvo“ Niko Mijatović. On je rekao da su pre „Jedinstva“, osnovanog 1970.godine postojali i manji klubovi u 17. bečkom okrugu kao i Badenu i Bad Feslauu, koji se nisu dugo održali.

čestitke

Prisutne je u ime ambasade SCG pozdravio i konzul Kosta Simonović poželevši im mnogo uspeha u daljem radu. Okupljenima su se sa najlepšim željama obratili i predsednik Saveza Srba u Austriji Mališa Ilić, dugogodišnji dopisnik agencije Tanjug u Beču Zoran Anđelković, kao i član predsedništva Migrantne konferencije Lazar Bilanović.

Mijatović je podsetio da je ovaj najstariji tada jugoslovenski klub u Beču nastao zaslugom i incijativom prvenstveno Momčila Mirkovića, Slavka Jevtovića kao i još nekih ljudi koji su pronašli staru radionicu u jednom podrumu u drugom bečkom okrugu, od koga su nastale prostorije gde se kasnije vijorila jugoslovenska zastava učio naš jezik i širilo bratstvo i jedinstvo među svim narodima bivše SFRJ.

Tokom bogatog kulturno-umetničkog progama nastupili su folkloraši i recitatori kluba „Jedinstvo“, „Stevan Mokranjac“ i „Branko Radičević“, pevači Igor Gligorov i Voja Antonijević, a zabava je nastavljena uz orkestar „Jedinstvo“.