U Frankfurtu osnovan ogranak zadužbine oca srpske pismenosti

Pored dva udruženja pisaca, jednog folklornog i tri humanitarna društva, uskoro će u Frankfurtu egzistirati još jedna naša organizacija. Naime, u susednom Ofenbahu, održana je osnivačka skupština ogranka Vukove zadužbine u Nemačkoj.
– Inicijativni odbor za osnivanje ogranka Vukove zadužbine u Nemačkoj, prvog na ovim prostorima, uzeo je na sebe veliku odgovornost i obavezu da očuva i proširi delatnost Vukove zadužbine gde god je to moguće – rekla je, između ostalog, u svom obrazloženju inicijator LJiljana Vukić.
Predstavljeni plan rada više je nego ambiciozan, sročen u 23 tačke, pa se možemo nadati da će uskoro primetno biti osveženi i obogaćeni ovdašnji kulturni sadržaji. Među predviđenim aktivnostima su: predstavljanje publikacija Vukove zadužbine, prikazivanje filmova sa kulturološkim crtama (npr. „Zona Zamfirova“), razgovor o filmu, izvornom tekstu, piscu, sociološkom miljeu; izložba ikona, izložba fresaka (fotoreprodukcije) i prigodno predavanje; izložba posvećena Hramu sv. Save na Vračaru; veče posvećeno Prvom srpskom ustanku; Vidovdanu; veče izvorne narodne muzike, letovanja omladine u Tršiću ili nekom drugom mestu sa odgovarajućim programom, gostovanja naših književnika, naučnika i umetnika, izložbe aktuelne srpske knjige i izdavačke delatnosti, pa sve do revija narodnih nošcnji iz fundusa naših folklornih društava i jednodnevnih izleta u Jenu ili neki drugi grad vezan za Vukovu biografiju.
Kako je primetio gospodin Zlatko Bućin, konzul SCG u Frankfurtu i takođe jedan od inicijatora, ako se od ovako zamašnih akcija ostvari i samo jedna u zadatom periodu, start novog udruženja može se smatrati uspešnim.
Osnovni smisao ogranka Vukove zadužbine u Frankfurtu na Majni, koji se činom osnivanja pridružio porodici od trideset postojećih, kako je naglašeno, jeste jačanje duhovnih i kulturnih veza otadžbine i dijaspore i u tom kontekstu posebno je naglašena potreba što većeg uključivanja mladih u samu organizaciju i u realizaciju njenih programa.
Da je već i sama ideja o osnivanju Zadužbine dobila najširu podršku, govore podaci o njenim inicijatorima, među kojima su, pored već na sličnim poslovima oprobanih ličnosti iz postojećih naših kulturnih i humanitarnih organizacija, i poslovni ljudi, bankari, lekari i prosvetari…