Srpska porodica sa Kosova izborila se za Švedski raj

Porodica Savanović sa Kosova konačno je dobila odluku da može da ostane u Švedskoj. Početkom oktobra Savanovići su dobili rešenje o proterivanju. Ubrzo posle toga, njihovi klupski drugovi, rukometaši sa podmlatkom Kirune HK počeli su da protestuju i traže da ova porodica posle dve godine boravka u Švedskoj ostane.
U novembru je izašao privremeni zakon o azilantima koji omogućava da izbegličke porodice sa decom lakše dobijaju boravišnu dozvolu. Predsednik rukometnog kluba Kiruna HK, Leif Johanson ne krije zadovoljstvo novom odlukom vlasti:
– Nas četiri stotine je puno radilo na ovome – objašnjava Johanson i dodaje da je tokom treninga došlo do opšteg slavlja kada su saznali za odluku.

Neslavni rekorderi

Prošle godine u Švedsku su iz SCG stigla 2.944 azilanta i to je najbrojnija grupa izbeglica u ovoj zemlji. Od 3.225 slučaja azilanata iz SCG koji su razmatrani prošle godine, svega 313 je dobilo pravo da ostane, ostali su dobili odbijenice, a 713 je dobilo rešenje o direktnom proterivanju. U poređenju sa građanima SCG azilanti iz BiH još teže dobijaju azile. Tako je od 398 obrađenih zahteva samo 21 osoba dobila boravišnu dozvolu, a 197 je dobilo rešenje o direktnom proterivanju.

četvoro Savanovića su rukometaši i njihov ostanak je puno značio za klub.
– Svi smo presrećni, ovo je za nas veoma važna odluka – napominje Johanson, za list „Norlendska socijaldemokraten“.
Interesantno je napomenuti da su se Savanovići skrasili u najsevernijoj opštini u Švedskoj koja spada i u najređe naseljene u ovoj zemlji. U ovo doba je skoro sve vreme polarna noć i ova odluka će svakako doneti više svetla u njihovu svakodnevnicu. Međutim, samo mali broj izbeglica koji dolaze iz Srbije i Crne Gore dobija dozvolu boravka. Prošle godine izbeglice sa našim državljanstvom bili su apsolutni rekorderi po brojnosti. Došlo ih je oko 3.000 i pridružilo se velikom broju onih koji čekaju rešenja svojih ranijih žalbi.

Azilanti „turisti“

Broj izbeglica koji su ranije tražili azil u nekoj drugoj zemlji EU naglo je porastao. Prošle godine švedski Zavod za migracije je otkrio 5.725 takvih slučajeva od ukupno 17.500 tražilaca azila. Pošto nije dozvoljeno tražili azil u više zemalja EU ove izbeglice se proteruju po skraćenom postupku. Otkrivanje se vrši uz pomoć baze podataka Eurodak u kojoj se nalazi više od pola miliona otisaka prstiju ljudi koji su od početka 2003. počeli da se pothranjuju u centralnom registru u Luksemburgu.