
Prevare pri zapošljavanju uz pomoć veštačke inteligencije doživljavaju ogroman rast, a njihova sofisticiranost je toliika da mogu zavarati i profesionalce.
Jedna od njih je novinarka Viktorija Turk, koja je za Gardijan opisala je svoje iskustvo sa lažnim head hunterom koji joj se obratio povodom radnog mesta u „ozbiljnom američkom tehnološkom timu“.
Iako sama poruka nije delovala sumnjivo, Turk je primetila da je opis posla bio „previše dobar da bi bio istinit“, kao da je neko stavio njenu biografiju u ChatGPT i tražio da kreira poziciju direktno na osnovu njenog iskustva.
Štaviše, pozicija je locirana u gradu gde ona boravi, mogla bi povremeno da radi od kuće a plata koja se nudi značajno je viša od onoga što je sama (ambiciozno, kako je napisala) tražila.
znak za uzbunu
Prevarant joj je napisao da se njena specijalizacija za „uticaj veštačke inteligencije u stvarnom svetu, digitalnu kulturu i gig-ekonomiju“ savršeno uklapa u profil pozicije za koju bi je regrutovao, što je bio mamac da nastavi komunikaciju.
Glavni znak za uzbunu, međutim, pojavio se kada je zatražena revizija njene biografije. Rečeno joj je da njena biografija ne naglašava dovoljno liderske veštine i da je potrebno „usavršavanje”.
Ispostavilo se da sledi ponuda da je povežu sa specijalistom „koji bi o ceni usluge direktno razgovarao sa njom“.
„O tome se, dakle, radi“, konstatovala je Turk, koja i sama priznaje da je do tog trenutka pokušavala sama sebi da objasni da tako dobra ponuda ne mora nužno da bude prevara.
Tehnologija kao oružje digitalnih prevaranata
Statistike pokazuju drastičan porast ovakvih incidenata, pa je tako u Velikoj Britaniji broj prijavljenih prevara pri zapošljavanju u 2024. godini bio više nego dvostruko veći u poređenju sa 2022. godinom.
Kit Roser iz organizacije JobsAware ocenio je da su alati veštačke inteligencije značajno olakšali ovaj nelegalni posao jer „danas možete sedeti bilo gde u svetu i pokrenuti veliku prevaru protiv ljudi koji traže posao”, uz vrlo male šanse da budete uhvaćeni.
Prevaranti koriste AI kako bi automatizovali procese i učinili poruke relevantnijim i ličnijim. Lisa Veb, stručnjak za potrošačko pravo, ističe da „rastuća dostupnost veštačke inteligencije znači da kriminalci imaju mnogo veći uticaj nego ikada ranije”, jer mogu proizvoditi prevare brže i sa višim nivoom sofisticiranosti.
Žrtve se često privlače putem društvenih mreža obećanjima o fleksibilnom radu i brzoj zaradi, dok se u nekim slučajevima od kandidata traži da pozovu brojeve sa posebnom tarifom radi intervjua, što znači da „zapravo plaćate za sam intervju”, upozorava Viktorija Turk za Gardijan.
posledice po žrtve prevara
Osim direktnog izvlačenja novca za lažne treninge, opremu ili preglede, prevare služe i za rudarenje podataka.
Predstavljajući se kao lažni poslodavci, kriminalci dobijaju pristup bankovnim detaljima ili informacijama iz pasoša, što može dovesti do toga da se u vaše ime podižu krediti ili otvaraju kartice, upozorava Gardijan.
Psihološki faktor igra ključnu ulogu jer prevaranti zloupotrebljavaju želju ljudi da budu primećeni na tržištu rada. Roser objašnjava da se mnogi ljudi osećaju kao da su konačno pronađeni, misleći „neko me želi!”. Kada se prevara razotkrije, žrtve često osećaju ogroman stid.
Žrtva prevare Kendis Džekson, koja je izgubila dom nakon gubitka posla, priznala je da se u prošlosti čudila kako drugi nasedaju na prevare. Međutim, stručnjaci naglašavaju da je reč o profesionalnim kriminalcima i da žrtve ne smeju kriviti sebe.
„na listi za prevare“
Opasnost se tu ne završava, jer oni koji jednom nasednu mogu završiti na takozvanoj „listi naivčina”, što ih čini metom budućih napada.
Često se ubrzo javljaju lažni advokati koji nude povraćaj izgubljenog novca uz unapred plaćenu naknadu, što je samo još jedan sloj prevare.
Turk, koja je tražila dodatni angažman posle porodiljskog odsustva, je na kraju direktno upitala prevarante zašto je ciljana baš ona, ali odgovora nije bilo. Čak i bez finansijskog gubitka, ostao je gorak ukus, jer je na trenutak poverovala u idealnu priliku.
„Znam da stvari mogu postati nezgodne, posebno kada se vraćate na posao nakon pauze”, napisali su joj u poslednjem pokušaju da zvuče ljudski i uverljivo pre nego što su nestali.





