Prve lopate Srpskog doma

Pocetkom ove sedmice skromnom svecanošcu i prvim simbolicnim iskopavanjem zemlje za temelje, obeležen je pocetak izgradnje Srpskog doma u Barnabiju (okolina Vankuvera) u kanadskoj provinciji Britanska Kolumbija. Na rad se prionulo bukvalno dva dana nakon što je dobijena dozvola za gradnju i tenutno se rašcišcava teren i kopa podzemni parking.
Prve lopate sa iskopanom zemljom podigli su gradonacelnik Barnabija Dag Dramond, predsednik Crkvenoškolske opštine „Arhangel Mihailo“ Nikola Ilic i Predsednik gradevinskog odbora Miladin Gordic.
Srpski dom bice, u stvari, velelepni kompleks u kojem ce se pod istim krovom naci crkva, višenamenska sala sa oko 350 sedišta, biblioteka, auditorijum-pozorište sa 195 sedišta, nacionalni restoran, prodavnica suvenira, prostorije za održavanje nastave na srpskom jeziku za decu, kancelarije crkvenoškolske opštine „Arhangel Mihailo“ pod cijim se okriljem gradi, kancelarije drugih srpskih organizacija iz ovoga grada, te podzemni i nadzemni parking.

Vek prvih doseljenika

Crkvenoškolska opština „Sveti Arhangel Mihailo“ priprema još jednu svecanost ovih dana: 16. marta proslavice se 100 godina od dolaska prvih Srba u Vankuver. Na svecanost su pozvani predstavnici gradske i provincijske vlade, kao i srpskih organizacija iz grada i provincije. Prilika je to da se sadašnje generacije podsete i nauce o svojim dalekim precima koje je životna nevolja naterala da se preko pola sveta otisnu u potragu za boljim životom. Mnogi od njih su sve do svoje smrti cvrsto verovali da ce se jednog dana vratiti u rodni kraj. Nisu se vratili, ali su stvorili nove domove i naslednike koji ih ne zaboravljaju.

Projekat arhitekte Predraga Vladikovica cija je predracunska vrednost oko tri miliona dolara doneo je mnogo uzbudenja i radosti za sve naše ljude u Vankuveru i citavoj Britanskoj Kolumbiji.
Otac Desimir Vidovic iz crkve Sveti Arhangel Mihailo naglašava da je želja da se ovaj poduhvat, iako je na samom pocetku, privede kraju – zaista velika.
– Ne sumnjam da cemo imati dovoljno finansijskih sredstava. Mislim da su ljudi i ovde u Barnabiju i Vankuveru, ali i šire u provinciji i u citavoj Kanadi spremni darivati i svoje vreme i novac za ovako znacajnu stvar. Prvi srpski doseljenici su u Vankuver stigli vec pocetkom prošlog veka mahom iz tadašnjih pasivnih krajeva: iz Like, Hercegovine i Crne Gore. Bili su uglavnom nepismeni i prve generacije su zaista teško radile. Danas je drugacije i mislim da je vreme da srpska zajednica u ovom gradu ima jedno mesto na kome ce ljudi moci da nadu utehu za dušu, prijatelja da porazgovaraju, knjigu da procitaju.

„Plavi Dunav“

Kroz istoriju o Srbima, najranijim naseljenicima u Vankuver, provlaci se i prica o cuvanju svoje vere, obicaja i tradicije, o gradnji zajednickog doma „Plavi Dunav“ 1947. iz kog je 1957. nastala i crkva Svetog Arhangela Mihaila.

Naš srpski dom namenjen je svim generacijama, ali posebno mladim, da ne zaborave ko su, odakle su i da cuvaju i poštuju svoju duhovnost – kazuje otac Desimir.
Osvecenje i polaganje kamena temeljca planirano je za kraj aprila, a kako istice Milan Giljaca nadzornik gradilišta, spoljna konstrukcija, zidovi i krovovi trebalo bi da se završe do kraja avgusta. On je za kraj ove nedelje najavio i zvanican pocetak kampanje za prikupljanje dobrovoljnih priloga za izgradnju doma.
– Mislim da nema ni starog ni mladog medu nama ko nece doprineti ovoj velikoj akciji. Ne dešava se cesto tokom covekovog života ovakva istorijska prilika da se ucestvuje u gradnji neceg što ce ostati za mnoge buduce generacije – govori Milan Giljaca naglašavajuci izuzetnu ulogu koju u ovom poduhvatu imaju predsednik gradevinskog odbora Miladin Gordic i njegova supruga Jadranka: „Oni su, a nisu sami, poslednje tri-cetiri godine svog života posvetili realizaciji svog sna – gradnji Srpskog doma“.