Obelodanjeni sveži podaci Saveznog Zavoda za Statistiku iz Visbadena

Srbi „Beže“ u nemce

• Mada je broj stranaca koji su poželeli nemački pasoš dramatično opao, naši zemljaci na toj listi po broju zahteva zauzimaju drugo mesto, odmah iza Turaka

Prošle godine je samo 117.240 stranaca uzelo nemačko državljanstvo i to je za 7,8 odsto manje nego u prethodnoj 2004. Statistika dokazuje da je taj broj novopečenih Nemaca najmanji od 1998. (kada je pasoš te zemlje dobilo 106.800 došljaka). Najviše ih je bilo 2000. (186.700) zahvaljujući novom zakonu koji je stupio na snagu 15. jula 1999. i „olabavio“ uslove za dobijanje nemačkog državljanstva.
Savezni zavod za stitistiku iz Visbadena je sada samo obelodanio nove podatke, a na političarima i stručnjacima za politiku prema strancima je da objasne otkud ovako nagli pad interesovanja za njihovo državljanstvo i to u vreme kada se Nemačka upinje iz sve snage da ubrza uklapanje ljudi migrantskog porekla, pored ostalog i sticanjem državljanstva kao činom potpune asimilacije.
Za nas je posebno zanimljiva lista zemalja porekla vlasnika novih nemačkih pasoša na čijem čelu su i dalje Turci sa 32.700 (28 odsto) primljenih u nemačko državljanstvo, ali su zato na drugo mesto izbili državljani Srbije i Crne Gore sa 8.820 pasoša. Na trećem mestu su Poljaci sa 6.900.
Iznenađenje predstavlja nagli proboj u sam vrh ljudi koji su poreklom sa prostora bivše SFRJ jer su oni prethodnih godina bili mnogo uzdržaniji oko promene državljanstva, ali je lane očigledno bila presudna godina za donošenje ovakve odluke za već spomenutih gotovo 9.000 državljana Srbije i Crne Gore (čija se nacionalnost ne pominje).

Godinu dana ranije, svega 3.539 državljana Srbije i Crne Gore posegnulo je za nemačkim pasošem i to je bilo manje za 30,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Tada su ispred njih po broju novostečenih potvrda o prijemu u nemačko državljanstvo bili Iranci. Poljaci, Rusi, pa čak i Kurdi iz Iraka.